Predavanje pod nazivom ‘Kroz povijest dubrovačke ambijentalnosti’ održala je sinoć u atriju palače Sponza Petra Jelača, kazališna kritičarka koja već dva desetljeća prati dramski program Dubrovačkih ljetnih igara.
Pozdravivši okupljene, ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović, kazala je kako je karakteristična ambijentalnost odrednica Dubrovačkih ljetnih igara.
-Predavanje smo organizirali s ciljem očuvanja memorije bogate povijesti Dubrovačkih ljetnih igara s naglaskom na ovako važnu odrednicu ali i specifičnosti ambijentalnosti našeg festivala i kako se ona mijenjala kroz ovih 75 godina, kao jedan globalni i lokalni specifikum – kazala je uvodno ravnateljica Medo Bogdanović.
Predavanje je, kao što je istaknula Petra Jelača, organizirano na ideju i inicijativu nove umjetničke ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara Martine Filjak i to ne samo zbog potrebe očuvanja memorije ovog iznimno vrijednog i iščezlog fenomena. Važno je, naglasila je, razmišljati kako ideju zadržati u sadašnjosti, u stvarnosti današnjeg Dubrovnika, ono što je uopće moguće ostvariti.
-Ambijentalnost je teško pomiriti sa današnjim životom grada, pogotovo u ovih zadnjih 20 godina koliko ih ja pratim, premda mislim da se može iznaći načina, svakako ne na jednostavan način. Ono što je sigurno je da treba raditi na očuvanju memorije, educirati kako širu javnost tako i nove generacije kazališnih umjetnika, da se prenosi u čemu je bila bit te ambijentalnosti i da se lakše nalaze novi načini. Svima nam je bilo lijepo vidjeti kako se ambijentalni teatar opet dogodio uprizorenjem Ekvinocija na novoj lokaciji. To je složen sociološko-kazališni fenomen koji je uključivao i građane te drugačiji način života i to zaista jest neponovljivo. Mogle bi se i danas pronaći lokacije koje bi na suvremen način mogle ambijentalno oživjeti u novim izvedbama – kazala je Petra Jelača uoči predavanja u kojem je s publikom podijelila kako je nastala ideja Dubrovačkih ljetnih igara i kako su se kroz godine otkrivale, ali i razvijale ambijentalne lokacije, a sve kroz prikaz fotografija iz bogatog arhiva Dubrovačkih ljetnih igara.
Predavanje je bilo reminiscentnog ali i edukativnog karaktera, a okosnica predavanja je šetnja kroz razvojne faze dubrovačke ambijentalnosti uz definiranje tog karakterističnog kazališno-sociološkog fenomena koji u posljednjih dvadesetak godina iščezava.
U isto vrijeme, pojmom ambijentalnosti se u javnosti često barata, a da ga se dovoljno ne razumije, kao i usporedbama Igara s velikim europskim festivalima poput Salzburga, Avignona ili Edinburgha.
Predavačica je tako provela publiku odabranim ambijentalnim postajama iz povijesti Igara te dočarala u čemu je bila tajna tog fenomena, te što je toliko oduševljavalo i kritiku i publiku.
Petra Jelača rođena je 1981. u Dubrovniku. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost. Usavršavala se na Sveučilištu Paul Valéry u Montpellieru (Master 2, istraživački smjer), a kasnije i na studiju Dramaturgije izvedbe na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2002. – 2010. redovito je kritički pratila dramski program Dubrovačkih ljetnih igara u emisiji Festivalska panorama Hrvatskog radija-Radio Dubrovnika. Bila je stalna suradnica za kazališnu kritiku u emisiji Lica i sjene Prvog programa Hrvatskog radija od 2004.-2011. Pisala kazališne recenzije za poslovni časopis Lider od 2009.-2015., a od 2016. je suradnica za kazališnu kritiku na portalu Dubrovnik net. Objavljuje kazališne kritike u emisiji Theatralia Trećeg programa Hrvatskog radija, u Vijencu, književnom listu Matice Hrvatske za umjetnost, kulturu i znanost, te feljtone na portalu Kazalište.hr. Objavljivala teatrološke i književnopovijesne članke, eseje i kazališne kritike u raznim stručnim časopisima (Kazalište, Kolo, Dubrovnik, Vijenac) kao i u raznim emisijama Trećeg i Prvog programa Hrvatskog radija. Uredila niz kazališnih izdanja, programskih knjižica za dramu, na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje ih je uređivala od 2008.-2012, te u Kazalištu Marina Držića, 2014.-2019. Surađivala na monografijama Neva Rošić (2014.) te Port of dreamers (EU projekt, 2019.) obje u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara. Surađivala kao autorica adaptacija i radio drama u emisijama Radio drama i Radio scena Dramskog programa Hrvatskog radija, kao dramaturginja na Dubrovačkim ljetnim igrama, u autorskom projektu Saše Božića Skup: igre (2012.), te kao asistentica redatelja Bobe Jelčića i Nataše Rajković u autorskom projektu Allons enfants! (2013.), također na Dubrovačkim ljetnim igrama. Kraću prozu objavljuje u emisiji Riječi i riječi Trećeg programa Hrvatskog radija. Sudjelovala na nekoliko međunarodnih simpozija: Središnja međunarodna konferencija u povodu 500. obljetnice rođenja Marina Držića, u Dubrovniku i Sieni, s temom Dva Držićeva negromanta, 2008; Društvena i kulturna povijest Židova na istočnoj obali Jadrana, međunarodna konferencija, Centar za mediteranske studije Sveučilišta u Zagrebu i Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, s temom Magija i alkemija u hrvatskoj renesansnoj književnosti, 2010; Theatrum mundi, teatrološko-politološki seminar, Inter-University Centre Dubrovnik; s temom Allons enfants!-političko kazalište na Dubrovačkim ljetnim igrama, 2013. Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, te ocjenjivačkog suda za dramu nagrade Orlando Hrvatske radio televizije na Dubrovačkim ljetnim igrama 2016-2024.
Foto: DLJI