Izložba Dubrovačkih muzeja “Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: materijali, alati i tehnike izrade” otvorena je u utorak 21. studenoga u Etnografskom muzeju u žitnici “Rupe”. Izložba je nastala u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Branke Hajdić, Ivice Kipre i Barbare Margaretić. Široj javnosti izložbom je predstavljen bogat i do sada nepoznat dio fundusa s brojnim i jedinstvenim primjercima tradicijskog ruha i rukotvorstva s područja Hrvatske i jugoistočne Europe, s čime se dubrovački Etnografski muzej stavlja uz bok mnogim europskim muzejima koji u svojim fundusima i zbirkama čuvaju predmete iz kulturne baštine čovječanstva.
– Iznimna mi je čast i zadovoljstvo kao voditelju Etnografskog muzeja, ali i kao jednom od koautora izložbe predstaviti dubrovačkoj i široj javnosti jedan zaista bogat i respektabilan fundus naše ustanove, koji čuva raritetne primjerke narodnog ruha iz Hrvatske, ali i okolnih zemalja. Ovo je zapravo prva izložba ovako širokog obuhvata koja uključuje nas troje kolega kustosa istog muzeja na zajedničkoj temi. S obzirom na to da vodim Zbirke tradicijskog gospodarstva i rukotvorstva, moj zadatak bio je obraditi tekstilne alatke, naprave, tehnologiju obrade i proizvodnje tekstila kao i različite tkalačke i druge tehnike, dakle sve ono što prethodi samom materijalu koji potom postaje dio narodnog ruha. S obzirom da je to počelo svega, taj segment zastupljen je u središtu i oko njega i iz njega se pletu sve druge priče. Uz to predstavili smo i dio duhovne baštine koji reflektira dublja značenja naoko običnih utilitarnih predmeta. Na izložbi je izloženo 120 muzejskih predmeta iz područja tradicijskog tekstilnog gospodarstva, rukotvorstva i obrta, izrađenih u drvu, kao i dio tekstila tj. posoblja i torbi iz kontinentalne Hrvatske i jugoistočne Europe. Iza ove izložbe stoji velik rad i trud te pozivam sve naše sugrađane da dođu vidjeti svo bogatstvo s kojim se Grad može podičiti – istaknuo je Ivica Kipre.
– Na izložbi su predstavljeni i jedinstveni primjerci tradicijskog ruha s područja sjeverozapadne i središnje Hrvatske, Slavonije i Baranje te zaleđa sjeverne Dalmacije, koji su se oblikovali pod utjecajima panonskoga i dinarskoga kulturnog areala u razdoblju od druge polovine 19. do prve polovine 20. stoljeća i dio su Zbirke narodnih nošnji i vezova Hrvatske. Najsvečaniji primjerci tradicijskog ruha iz dubrovačkog kraja izloženi su u stalnom postavu Etnografskog muzeja. Ovom izložbom izlažemo, analiziramo, interpretiramo i kataloški prikazujemo do sada manje poznat dio Zbirke narodnih nošnji i vezova Hrvatske iz fundusa
Dubrovačkih muzeja te otvaramo put novim studijskim promišljanjima, izložbama i mogućnostima međumuzejskih suradnja s ustanovama iz Hrvatske koje baštine i valoriziraju istu ili sličnu tekstilnu građu – dodala je Barbara Margaretić.
– Izložena je i etnografska građa koju zbog njezinog podrijetla i područja rasprostranjenosti svrstavamo u tradicijsko ruho jugoistočne Europe od početka 19. stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Izuzetno vrijedne primjerke prikupila je učiteljica Jelka Miš, a dio njih potječe iz donacije iz 1953. godine. Na izložbi su predstavljeni i primjerci staroga dinarskog načina odijevanja iz Bosne i Hercegovine i s Kosova, duge jednodijelne košulje koje se u antičkoj odjeći pojavljuju od 2. stoljeća s nazivom “tunica dalmatica”. Dinarske košulje bogato su ukrašene vezom, vunom, svilom ili pamukom, zlatnom i srebrnom srmom. Izložene su pregače tkane tehnikom klečanja ili iveranja koja je poznata još iz prethistorije. Na izložbi su predstavljeni primjerci ženske odjeće zobuni, prastari i zajednički odjevni element poznat svim indoeuropskim narodima. Dio izložbe posvećen je odijevanju “alla turca” koji se razvijao pod utjecajem tursko-orijentalnog stila u gradovima od 15. do početka 20. stoljeća. Također, prezentirana su i vrlo vrijedna nevjestinska oglavlja s područja zemalja jugoistočne Europe – istaknula je Branka Hajdić.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, dr. sc. Julijana Antić Brautović naglasila je kako Dubrovački muzeji mogu biti ponosni što na ovoj izložbi predstavljaju izuzetno rijetku i jedinstvenu građu.
– Izložba nije samo plod rada autora, već je plod sinergije svih stručnih djelatnika i pomoćnih službi Dubrovačkih muzeja te profesionalnog interesa i nevjerojatne ljubavi prema baštini. Hvala svim djelatnicima Muzeja za ono što rade za Dubrovnik i neka ova izložba bude podsjetnik na bogatstvo i važnost naše baštine kao dijela kulturne baštine čovječanstva – zaključila je pročelnica Antić Brautović koja je otvorila izložbu.
Likovni postav i grafičko oblikovanje potpisuje Bonsenjo kreativna agencija, a za tehnički postav, uz autora Željka Ćatića, zaslužni su Ivan Mladošić, Pasko Burin, Mišo Lečić, Mišo Kukuruzović i Marija Vraničić, dok su konzervatorske radove izveli Marija Vraničić, Željko Ćatić, Josipa Marić i Sanja Pujo. Izložba je realizirana uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a za sve posjetitelje ostaje otvorena do 30. lipnja 2024.