Povodom Dana planeta Zemlja, na Mljetu je završena akcija čišćenja obala od smeća i otvorena izložba umjetničkih djela izrađenih od naplavina.
Izložba je rezultat desetodnevne volonterske akcije koju su provodile ekološka udruga Planet Zemlja iz Zagreba i EkoArt Galaksija iz Bednje u suradnji s Hrvatskim planinarskim društvom Mljet i Planinarskim društvom Planika Mljet a uz potporu Nacionalnog parka Mljet i općine Mljet.
Nekoliko tona smeća koje je uklonjeno s Mljetskih obala komprimirano je u pedesetak eksponata koji su svoje mjesto našli u „Multimedijalnom centru Stara skula“ obitelji Luković u Goveđarima.
Stavljeni u prostor u kojem su savršeno usklađeni elementi tradicionalne arhitekture i moderne galerije, eksponati su u potpunosti poprimili željeni kontekst. Prepoznatljivi predmeti poput čepova, bova, šprica i ostalog „građevnog“ materijala korištenih za ovu izložbu, jasno poručuju kako smeće jednostavno ne smije završavati u prirodi.
Posebna vrijednost ove izložbe je činjenica da su u njenom stvaranju sudjelovala i djeca. Iako pod stručnim vodstvom iskusnijih umjetničkih ruku, upravo su djeca u eksponate udahnula svoju razigranost, razdraganost, nevinost i život.
Mljećani, zaustavite vrijeme!
Osim eksponata od naplavina, Mljetsku priču upotpunile su dvadesetak godina stare fotografije Mljeta poznatog fotografa Darka Bavoljaka. Gledajući njegove fotografije na trenutak će vam se učiniti kako je zub vremena zaglavio u Mljetskim zupčanicima baš u trenucima najviše ljepote, a onda će vas već sljedećom fotografijom zaprepastiti kad shvatite da je na njoj uhvaćeno nešto čega više nema. Dvadeset godina i nije tako davna prošlost, Mljet je zaštićen, čuvan, voljen i obožavan, pa ipak se mijenja.
Mljet kakav je bio i kakav bi trebao biti
Izložbu su potpisali Jelena Mišetić i Marin Perković međutim, na prvi pogled je jasno da su autori mnogobrojniji. Od bezbrojnih pojedinaca koji su poslali smeće put Mljetskih obala do djece i umjetnika koji su ga oživili svojom nevinošću, od davnih graditelja koji su kamen po kamen gradili duh Mljeta do današnjih graditelja koji taj tisućljećima čuvani duh betoniraju, od stare bake kojoj više nitko ne zna ime do Darka Bavoljaka čije fotografije ne zaboravljaju, od volontera koji su dovoljno ludi da doputuju na Mljet do Tamare i Zorana Lukovića koji su dovoljno ludi da Na Mljetu umjesto apartmana imaju Multimedijalni centar … do posjetitelja izložbe koji kretanjem od eksponata do eksponata isprepliću mrežu u nadi da će uhvatiti i sačuvati Mljet kakav je bio i kakav bi trebao biti.