U sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine Hrvatski restauratorski zavod predstavio je u srijedu navečer pred Kneževim dvorom izložbenu instalaciju ‘Skriveni trečento’, kao rezultat višegodišnjeg projekta ‘Nepoznata trečentistička slikarska radionica – deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića’.
-Projekt predstavlja skrivenu restauraciju slikarstva s kraja 14. stoljeća s otoka Koločep i Lopud. Unutar instalacije prikazana je interesantna priča o istraživanjima koja su tijekom restauracije dovela do atribucije slikara. Instalacija će iduća tri tjedna biti postavljena na Stradunu kako bi se svi s njom ‘sudarili’. Želimo da joj se prolaznici približe i da ih zarobi prikazujući bogatstvo baštine – izjavila je tom prilikom savjetnica u Hrvatskom restauratorskom zavodu i autorica projekta Katarina Alamat Kusijanović.
-Zahvaljujući entuzijazmu djelatnika dubrovačkog Restauratorskog odjela, restauratorski se Zavod javnosti u Dubrovniku otvorio na inovativan način. Restauratorski su radovi često nedovoljno vrednovani jer se odvijaju unutar zidova radionica pa se ne vidi koliki je trud potreban da bi se očuvala baština. Ovim smo htjeli potaknuti građane na istraživanje naše baštine – rekla je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše.
-Vrijedna djela slikarske baštine predstavljaju se široj javnosti na nov način, s posve novim podacima i interpretacijama. To dokazuje da imamo znanstvenike koji se mogu uhvatiti ozbiljnog posla, ali i da naša baština nije tek muzejski eksponat, već nas potiče na nova pitanja i odgovore – rekao je biskup dubrovački mons. Mate Uzinić.
-Restauracije često nisu dovoljno poznate i vrednovane. Kad vidimo kako restauratori rade svoj posao shvatimo koliko je to vrijedan, predan i minuciozan rad, ponajviše kad urodi ovako kreativnim i atraktivnim produktom – izjavila je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.
-Restauratori su uspjeli javnosti predstaviti plodove svog mukotrpnog rada. Važno je imati svijest da sudjelujemo u trenutku koji povezuje čitav niz faktora, prošlost sa sadašnjosti, te tako čini da Dubrovnik živi kroz živu kreaciju suvremene umjetnice – istaknuo je akademik Igor Fisković.
Dva oltara određena su kao djelo majstora 15. stoljeća te slijedom arhivskih zapisa pripisivana dvojici dubrovačkih slikara, ali su rezultati istraživačkih radova pomaknuli vrijeme njihova nastanka u drugu polovicu 14. stoljeća.
Unutar posebno konstruirane ‘kocke’ projicira se videoprezentacija s kompjutorskom simulacijom. Na vanjskim stranicama otisnuti su kolaži trečentističkih likova svetaca s panela dvaju oltara, posloženih poput šetača na gradskoj ulici.
Uz autoricu projekta, dizajnericu i voditeljicu konzervatorsko-restauratorskih i istraživačkih radova Katarinu Alamat Kusijanović i autora kompjutorske vizualizacije, koncepta i izvedbe konstrukcije te suradnika u dizajnu Elia Karamatića, u projektnom su timu bili i stručni savjetnici i suradnici Mara Kolić Pustić, Antonio Blašković i Nađa Lučić, suradnik u izvedbenoj konstrukciji instalacije Josip Ivanković te fotografi Ljubo Gamulin i Goran Tomljenović.
Projekt je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH i skupine dubrovačkih donatora.