Dubrovački muzeji su se prvi put priključili obilježavanju manifestacije Noć tvrđava proteklog petka. Za sve posjetitelje je bio organiziran besplatan obilazak stalnog postava Pomorskog muzeja u tvrđavi sv. Ivana te izložbi Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin – ‘Skriveno blago dubrovačke katedrale – numizmatički nalazi’, ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Cvijet u kamenu’.
Nadalje, u Pomorskom muzeju održano je predavanje ‘Prostorni razvoj istočnog dijela obrambenog sustava Pustijerne u Dubrovniku do 16. stoljeća’ dipl. ing. arh. Jelice Peković.
– Izgradnja fortifikacijskog sustava je od najranijeg razdoblja pratila širenje Dubrovnika koji je, nastavši na važnom pomorskom putu, postao spona trgovine između Mediterana i kopnenog zaleđa. Pustijerna se kao treće proširenje grada spominje 949. godine u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta ‘De admisnistrando imperio’ te je bila urbanizirani prostor naseljen građanima koji su se bavili brodarstvom, trgovinom i pomorstvom. Otok Lokrum štitio je akvatorij gradske luke od morskih valova, a prirodni, kameniti rt Pustijerne zatvarao je najsigurniji dio povijesne gradske luke zvan ‘malo’ ili ‘unutrašnje’ more – istaknula je uvodno Jelica Peković dodavši kako su, vjerojatno tijekom 12. i 13. stoljeća, u zaštićenom akvatoriju izgrađeni arsenali uz sjeverni potez gradskog zida s utvrdama, s kojih se mogao kontrolirati promet i braniti akvatorij luke.
– Temeljem arheoloških nalaza i do danas sačuvanih debelih zidova na razini prizemlja i prvog kata kuća na sjevernom potezu današnje Ulice od Pustijerne, može se pretpostaviti da je prvi sjeverni gradski zid Pustijerne bio na toj liniji u smjeru istok-zapad, kao prvi zid koji je štitio luku prije urbanizacije Pustijerne. Prema dokumentima koji uz položaj gradskog zida navode kuće-kule patricijskih obitelji, može se zaključiti da su prvu obranu grada na tom potezu osiguravali vlastelinski rodovi – naglasila je istaknuvši kako je zbog osvajanja i napredovanja ratnih brodova Genove te u skladu s početkom upotrebe vatrenog oružja, Veliko vijeće Dubrovačke Republike 1346. godine donijelo brojne odredbe o izgradnji novih i dogradnjama postojećih utvrda.
– U istom razdoblju zaključeni su i pomorsko-trgovački ugovori s talijanskim gradovima Anconom, Barlettom, Messinom i Siracusom pa je zbog sigurnosti gradske luke na zasjedanju Vijeća 1346. godine odlučeno da se na gatu (Mulu) luke izgradi kamena utvrda, koja se je nazivala ‘Kula od Mula’. Gabariti te kule su u potpunosti ugrađeni u volumen današnje utvrde, kao i gabariti manje kuće-kule za čuvara lučkog lanca, dograđene uz sjeverni zid kule, a koja je, prema dokumentima bila izgrađena prije 1431. godine. Tada je, vjerojatno, proširen i preoblikovan gat gradske luke jer je promijenjen i način vezivanja lučkog lanca. U razdoblju od 1408. do 1431. godine podvostručen je i dio sjevernog zida Gundulićeve kule i postavljena su tada nova vrata za izlaz na ‘Muo’ gradske luke te je oblikovano stubište za izlaz na obrambeni položaj zvan zidine (ugao ili barbacanus) sv. Ivana. Polovicom 15. stoljeća na kulu od ‘Mula’ postavljene su trostruke kamene konzole i četverostrešni krov, a oko kule i kuće čuvara lučkog lanca izgrađena je polukružna utvrda, koja se, prema dokumentima, nazivala ‘stražarska toreta’. Zid ‘torete’ nastavljao se na vanjski zid podignut istočno od polukružnog ‘barbacanus-a’ sv. Ivana, spajajući se s jugoistočnim uglom ranije utvrde ‘Gloton’ – naglasila je Peković i dodala kako je koncem 15. stoljeća podvostručen zid polukružne utvrde i ostalih spojnih zidova te je presvođen i prostor između građevina na Mulu i polukružne ‘torete’, kao i prostor između polukružnog ‘barbacanus-a’ i spojnih, vanjskih zidova – rekla je te objasnila o platformama za topove.
– Taj zahvat je omogućio oblikovanje platformi za topove na povišenom položaju, što je zasigurno učvrstilo obranu Pustijerne i jugoistočnog dijela Dubrovnika te povećao kontrolu prometa gradske luke. Gotovo istodobnom izgradnjom gradskog zida koji je sačuvan do danas, sjeverno od poteza dotadašnjih arsenala, regulirana je današnja Ulica kneza Damjana Jude, čime su oslobođena sjeverna pročelja kuća Pustijerne i povećana sigurnost luke – zaključila je.