Otkad je otvoren 2007. godine, Arheološki muzej Narona u Vidu, malom mjestu kod Metkovića, privlači pozornost turista, ljubitelja povijesti pa i usputnih prolaznika.
U impozantnoj građevini, koju je projektirao nagrađivani arhitekt Goran Rako, muzej je smješten 'in situ', što znači da je sam lokalitet ostao netaknut, a opet zaštićen i na najbolji način predstavljen publici. Ovaj fascinantni muzej na izuzetan način priča priču o gradu koji je u doba svog vrhunca bio jedno od žarišnih točaka Rimskog carstva.
– Narona je najvjerojatnije nastala u grčko-ilirskom urbanom planiranju, moguće već u 4. st. pr. Kr. jer i geografi, kada pišu o istočnojadranskoj obali, spominju rijeku Naron, na kojoj se nalazio emporium. Nije određeno je li to točno bilo na ovom mjestu, ali se pretpostavlja da se, zbog kontinuiteta naseljavanja, posebno u rimsko doba, nalazio baš u Vidu. Narona se smjestila na ukupno tridesetak hektara, od padine brijega niz koju se grad širi u obliku lepeze do polja – govori nam ravnatelj Arheološkog muzeja Narona Toni Glučina. Ističe kako je trenutno ukupno istraženo tek pet posto cijelog lokaliteta, a nije poznat ni konačni areal grada.
– Pronašli smo bedeme sa sjeverne, zapadne i južne strane, ali za najširi dio se ne zna gdje je bedem, pretpostavlja se da je rijeka služila kao razgraničenje – ističe Glučina, koji navodi kako povijest Narone seže još iz doba starih Grka.
Teško procijeniti broj stanovnika
– U starim spisima spominje se prodaja keramičke robe s Chiosa i Tasosa, dalekih egejskih otoka, što svjedoči o trgovini s Grčkom. Nakon Grka stižu Rimljani, kojima je Narona bila zanimljiva kao važna geostrateška točka jer je rijeka Neretva bila južna granica plemena Delmata, koji su im stvarali velike probleme – kaže Glučina.
Ratovi s Delmatima trajali su gotovo dvjesto godina. Narona je stoga Rimljanima služila kao prirodna baza u kojoj su sklanjali brodovlje, a riječicom Trebižat marširali u delmatski teritorij. U 1. st. pr. Kr. Narona je bila možda i najvažniji grad za Rimljane. Zaprimila je urbanu fizionomiju, tada se grade forum i hram Augusteum, odnosno svi sadržaji koje kao rimski grad mora imati. Razvija se i postaje kolonija.
Hram su u 4. st. porušili kršćani, još uvijek u doba Rimskog carstva, nakon što je car Teodozije donio edikt da kršćanstvo postaje službena religija Rimskog carstva pa se ruše sva poganska kultna mjesta, čupaju se glave s kipova, koji se uništavaju. Sam hram je dobrim dijelom raznešen i jako malo se arhitekture sačuvalo. Na području Narone nalazi se i nekoliko bazilika iz 5. i 6. st. te najstarija krstionica na Jadranu iz istog razdoblja. Grad je napušten u 6. stoljeću. Glučina navodi kako je vrlo teško procijeniti broj stanovnika Narone, budući da nije pronađen amfiteatar, koji je inače glavni indikator.
Prvi muzej u Naroni, Erešova kula, podignuta je od 1821. do 1850. godine, a u njoj je uzidano gotovo 40 natpisa. Za nastanak današnjeg 'in situ' muzeja, kojim se izbjeglo devastiranje lokaliteta, zaslužna je mala sonda kojom su u tzv. Plećaševoj štali pronađeni brojni nalazi.
Hram Augusteum, posvećen božanskom Augustu, nalazi se u samom središtu foruma i bio je najvažnija građevina u cijeloj Naroni. Hram je relativno mali, ali je vrlo bogat skulpturama.
– Na području Rimskog carstva niti u Rimu nema ovakvog nalaza. Riječ je o najbrojnijoj zbirci carskih kipova koji su očuvani na jednom mjestu, a iskopavani su tijekom 1995. i 1996. godine. Uz sam hram nalazila se i gradska vijećnica te taverna – objašnjava Glučina.
Očuvani vrijedni predmeti
Centralno mjesto u muzeju drže carski kipovi, cijela obitelj cara Augusta: sam car August, njegova supruga Livija, njegov posinak Tiberije, koji ga je naslijedio jer su oba Augustova sina Gaj i Lucije Cezar umrli prije njegove smrti, potom Tiberijev brat Druz te Druzovi sinovi Germanik i Klaudije, koji je također bio car, potom Augustova kćer Julija, Germanikova supruga Agripina i njena kći Agripina mlađa. Agripina mlađa udala se pak za Tiberija, svog strica, a inače je bila majka cara Nerona. Uz sve njih, još je jedno postolje bez kipa za kojeg je nemoguće utvrditi o kome je riječ.
Gotovo je nevjerojatno kolika količina predmeta je očuvana u cijelosti. Brojni predmeti stanovnicima Narone služili su u svakodnevnom životu, od raznih posuda, staklenih urni, kućnih oltara, ukrasnih detalja i brojnih kultnih predmeta, do natpisa, graviranih predmeta i keramike, kockica za igru, igala za mreže, medicinskih sondi, kipića posvećenih raznim bogovima te novčića koji su u rimsko doba prikazivali careve i carice.
– Neke carice se mogu prepoznati baš po obliku prikazane frizure. Novčići su zapravo bili svojevrsni Cosmopolitan tog doba – objašnjava ravnatelj Glučina, dodajući kako je dio predmeta muzeju doniran, a dio otkupljen.
U doglednoj budućnosti iz muzeja očekuju otkup zemljišta i proširenje muzeja, ali to ne ovisi o upravi, već o financijama Ministarstva kulture i dogovoru s vlasnikom zemljišta. Ostvarili se ti planovi ili ne, Arheološki muzej Narona u Vidu već danas predstavlja pravi kulturni biser neretvanskog kraja kojeg nijedan putnik namjernik ili tek prolaznik ne bi smio mimoići.