Zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem srpnja u Hrvatskoj je u blokadi bilo 317.163 građana, a njihov dug iznosio je 28,37 milijardi kuna, više od polovice tog iznosa odnosi na dugovanja prema bankama, a relativno najveći broj građana, njih oko 145 tisuća, ima dugove do 10.000 kuna, pokazuju ažurirani podaci koje je objavila Financijska agencija.
U zadnjih godinu dana, u odnosu na srpanj 2013. godine, broj blokiranih građana povećan je za 47,5 tisuća, a iznos ukupnih dugovanja veći je za 7,55 milijardi kuna.
U zadnje dvije godine pak, u odnosu na srpanj 2012., broj blokiranih građana povećan je njih 85,7 tisuća, a iznos njihovog duga veći je za 13 milijardi kuna.
Iz Fine napominju kako je jedan od razloga tom trendu zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.
Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima na kraju srpnja ove godine prelazio je polovinu svote ukupnoga duga, tj. udio u ukupnom dugu bio je 53,9 posto ili 15,3 milijardi kuna, a prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,5 posto i iznosi ukupno 17,7 milijardi kuna.
Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi, od 3,3 milijarde kuna, s udjelom od 11,5 posto,
Na dugove građana prema leasing i factoring tvrtkama odnosi se 3 posto ukupnih dugovanja ili 851 milijun kuna, a osiguravajućim društvima malo manje od 3 posto ili 842,9 milijuna kuna.
Telekomunikacijskim tvrtkama građani su pak dužni 814,3 milijuna kuna, što je udio od oko 2,9 posto, dok je dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje 724 milijuna kuna ili 2,5 posto.
Prema lokalnim jedinicama (županije, gradovi i općine) dug građana krajem srpnja iznosio je 209,5 milijun kuna (udio od 0,7 posto), a za komunalne usluge građani su dužni 193,4 milijuna kuna.
Iz Finine analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidi se da je relativno najviše građana čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od dvije tisuće kuna, a jednak ili manji od 10 tisuća kuna. Tih je građana krajem srpnja bilo 91.854. Pribroje li se oni koji su blokirani za iznos do dvije tisuće kuna, ukupno je 144.627 građana blokirano zbog duga do 10 tisuća kuna, koji iznosi ukupno 534,5 milijuna kuna.
Dugovanja od deset do sto tisuća kuna imao je krajem srpnja 133.881 građanin, s ukupnim iznosom duga od 4,7 milijardi kuna. Čak 23,1 milijarda kuna dugovanja odnosi se pak na 38.655 blokiranih građana s pojedinačnim dugovima većim od 100 tisuća kuna.
U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade. Blokirane račune više od 360 dana krajem ovogodišnjeg srpnja imala su 227.562 građana s ukupnim dugom od 25,7 milijardi kuna.
Od ukupnog broja građana u Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih 3.517.965 ili 82 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih. Krajem srpnja bilo je ukupno otvoreno 6.940.771 račun, a od toga je blokiranih računa 718.661 ili 10,3 posto.
Banka.hr