ChatGPT, Deepseek, Gemini, perplexity, Claude, NotebookLM samo su neki od poznatijih alata generativne umjetne inteligencije koju sve više koristimo. Od najbanalnijih pitanja do pisanja cijelih seminarskih radova ili boljeg prijevoda stranih jezika od onog koji nudi Google Translate, umjetna inteligencija nudi širok spektar mogućnosti i može olakšati svakodnevicu.
Filip Macukić osnivač je tvrtke ‘Mediartem AI’ koja kroz odgovorna rješenja umjetne inteligencije, pomaže u svakodnevnim izazovima i pretvara složene tehnologije u jasne, provedive korake koji donose neposredne osobne i poslovne rezultate. Jedno vrijeme je radio i u Google-u na vladinim poslovima i javnoj politici u središnjoj i istočnoj Europi. Macukić je u sklopu Tjedna karijera na Sveučilištu u Dubrovniku održao predavanje pod nazivom ‘Generativna umjetna inteligencija i vaša priprema za karijeru sutrašnjice’. S Filipom smo popričali o predavanju, ali i umjetnoj inteligenciji danas, kolika je ona prijetnja za budućnost, koliko će ona tek uzeti maha i kako mladima objasniti da im umjetna inteligencija ne smije biti ‘kartica za sve’.
Karijera sutrašnjice u suživotu s umjetnom inteligencijom
Na predavanju je Macukić objasnio što je umjetna inteligencija, a što nije, zašto je ona toliko važna i kako je možemo odmah iskoristiti za vlastiti karijerni razvoj. U praktičnom dijelu predavanja sudionici su koristili ChatGPT za pisanje CV-a, traženje poslova, pa čak i za definiranje karijere za svakog pojedinca.
– Glavna stvar je da svatko od nas shvati koja je naša unikatnost. U pogledu naših jedinstvenih talenata, interesa, vrijednosti, vještina, specifične osobnosti, temperamenta i crta ličnosti te kako je ta naša unikatna kombinacija potrebna i dar svijetu. Ono što svaka karijera treba sadržavati je usmjerenje. Kako našu jedinstvenost možemo ponuditi na način koji je svijetu potreban i za koji je spreman platiti – objasnio je Macukić jer, kako kaže, posao je stvaranje vrijednosti u zamjenu za monetarnu vrijednost.
Macukić nam je objasnio kako su alati generativne umjetne inteligencije samo alati koji nam pomažu da radimo brže i bolje, ako ih znamo ispravno koristiti. Dodaje kako AI alati mogu pomoći u analizi naših jedinstvenosti, formuliranju naše specifičnosti, osmišljavanju dugoročne strategije za karijeru, pronalaženju, ali i prijavi za posao.
– Ma tehnički, mogu nam pomoći u svakom intelektualnom izazovu, ako ih znamo dobro koristiti. Cilj mi je da svi koji dođu odu s osjećajem: ‘Ok, znam što mi je činiti i kako mi AI može pomoći da radim bolje’. Ovo je tema budućnosti, ali ne daleke budućnosti – ističe sugovornik, ali naglašava kako je to ono što već danas oblikuje tržište rada.
Umjetna inteligencija i mladi
Na mladima svijet ostaje, ali kakav će svijet biti ako današnji mladi za odgovor na svako pitanje traže u umjetnoj inteligenciji. Postoji li najvažnija stvar koju mladi trebaju razumjeti o umjetnoj inteligenciji.
– Rekao bih da je najvažnije da mladi razumiju jednu stvar. Umjetna inteligencija nije nešto ‘techie’ rezervirano za programere. To je alat koji već danas mijenja sve: način na koji radimo, učimo, komuniciramo, stvaramo vrijednost – navodi Macukić te dodaje da nije pitanje hoće li AI utjecati na njihovu budućnost, već kako će se oni pozicionirati unutar tog svijeta koji se mijenja.
– Generativna umjetna inteligencija poput ChatGPT-a nije zamjena za čovjeka, nego ‘pojačivač’ naših intelektualnih radnji. Ona može upotpuniti našu kreativnost, pomoći nam u istraživanju, pisanju, učenju, analiziranju, pa i u otkrivanju onoga što nas zaista zanima – kaže Macukić, no uvjet je da znamo kako raditi s umjetnom inteligencijom.
Ako su mladi već sad zaluđeni umjetnom inteligencijom i ne koriste više Google kako bi pronašli odgovore na svoja pitanja, kao što se radilo prije AI-a, postavlja se pitanje može li im se uopće pristupiti i pobliže im objasniti tehnologiju umjetne inteligencije o kojoj nemaju puno znanja, a ne mogu ga ni imati jer je to još uvijek novitet u svijetu tehnologije.
– Što se tiče pristupa, ne bih krenuo s tehnologijom. Krenuo bih s njima. S pitanjima: što te zanima? U čemu uživaš? Što ti je teško? I onda pokažem kako AI može biti konkretna pomoć upravo tu. Dakle, ne ‘učimo AI radi AI-ja’, nego pokazujemo kako AI pomaže tebi da bolje učiš, stvaraš, razmišljaš, razvijaš se. Kad se povežemo s njihovim interesima i izazovima, znatiželja se sama pojavi – otkriva sugovornik i ističe da tu nastaje prostor za rast.
Umjetna inteligencija je sve više prisutna. Hoće li mozgove novih generacija i njihovo kritičko promišljanje skroz zamijeniti alat kao što je ChatGPT?
– Kao netko tko aktivno radi s umjetnom inteligencijom i provodi edukacije na tu temu, smatram da je ključno razumjeti pravi odnos između AI-ja i ljudskog razmišljanja. Mladima trebamo objasniti da alati generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-a nisu zamjena za razmišljanje, već alat koji potencira naše sposobnosti – govori nam Macukić.
Dodaje da možemo usporediti to i s kalkulatorom koji nije zamijenio potrebu za matematičkim razumijevanjem, već je omogućio brzo računanje. Macukić naglašava da će oni koji znaju dobro razmišljati, ali i artikulirati svoje misli, moći najbolje koristiti AI.
– To je poput razlike između kuhara koji razumije principe kuhanja i onoga koji samo slijepo prati recepte. Kad sastojci nisu dostupni ili nešto pođe po zlu, samo onaj prvi može prilagoditi jelo i stvoriti nešto ukusno – usporedio je Macukić, ali dodaje kako AI daje odgovore, no ne razumije potpuno njihov kontekst, nije svjestan etičkih implikacija i ne može zamijeniti kritičko razmišljanje.
Mladima, poručuje, treba pokazati da će upravo njihova sposobnost da postavljaju prava pitanja, procjenjuju dobivene odgovore i primjenjuju ih u stvarnom kontekstu biti ono što radi razliku, ali i što će ih razlikovati u budućnosti. Jer, AI je samo alat koji pojačava ono što već znamo i možemo. A ako ne znamo razmišljati sami, AI nam neće pomoći da budemo uspješniji.
Etički izazovi umjetne inteligencije
Kada pričamo o umjetnoj inteligenciji, nameće se nekoliko etičkih pitanja. Zanimalo nas je može li se ona koristiti u korist svih i može li se to uopće osigurati.
– Na kolektivnoj razini, jedan od najvećih izazova je brzina razvoja umjetne inteligencije koja konstantno ubrzava. Jednostavno ne stižemo pravilno ispratiti i procijeniti njezin utjecaj na društvo, ekonomiju i radna mjesta – govori nam Macukić, ali dodaje da posljedično nećemo moći ni regulirati ono što je potencijalno problematično.
Po njemu, etički izazovi korištenja umjetne inteligencije su kompleksni i višeslojni, a važno ih je razlikovati na individualnoj i kolektivnoj razini. Dodaje da se na individualnoj razini suočavamo s tri ključna etička segmenta.
– Prvi je pristranost (bias). AI sustavi uče iz podataka koji često sadrže postojeće društvene predrasude i nejednakosti. Kada algoritmi preuzmu ove pristranosti, mogu ih pojačati i perpetuirati, stvarajući sustave koji diskriminiraju određene skupine ljudi. Izazov je kako prepoznati, mjeriti i umanjiti ove pristranosti kako bi AI sustavi bili pravedniji prema svima. Također, važno je istaknuti da smo imali i slučajeve gdje je pristranost samih kompanija koje su vlasnici alata utjecala na odgovore. Njihovi algoritmi bili su ‘vrijednosno obojani’ te su nekad očigledno ignorirali činjenice, a bili usmjereni prema vrijednostima kompanije. Dojma sam da je toga sve manje, ali prebitno je pokušati napraviti generativne AI algoritme što je moguće nepristranijima – kaže Macukić, no ističe da je to ogroman izazov.
– Drugi je privatnost – AI tehnologije zahtijevaju ogromne količine podataka za učinkovito funkcioniranje, često uključujući osobne i osjetljive informacije. Ključno pitanje je kako balansirati potrebu za podacima s pravom pojedinaca na privatnost te kako osigurati da korisnici razumiju i imaju kontrolu nad time kako se njihovi podaci koriste – nastavlja naš sugovornik.
– A treći segment je autonomija donošenja odluka – Kako AI sustavi postaju sve sofisticiraniji, preuzimaju sve veći broj odluka koje su tradicionalno donosili ljudi. Ovdje se javlja pitanje ravnoteže: koliko odluka trebamo prepustiti algoritmima, a gdje je nužno zadržati ljudski nadzor i intervenciju – govori Macukić te dodaje da posebno u područjima s visokim ulozima poput zdravstva, pravosuđa ili nacionalne sigurnosti.
– Osiguravanje odgovorne uporabe AI-ja zahtijeva višestruki pristup. Potrebni su nam jasni regulatorni okviri koji definiraju granice i odgovornosti, ali dovoljno fleksibilni da ne guše inovacije. Trebamo transparentnost algoritama i modela, gdje tvrtke koje razvijaju AI sustave moraju objasniti kako njihovi sustavi donose odluke – napominje Macukić koji naglašava da je ključna edukacija svih sudionika o potencijalnim rizicima i odgovornom korištenju, od developera do krajnjih korisnika.
Macukić smatra da su pred nama značajni izazovi i vjeruje da svi imamo priliku oblikovati budućnost gdje AI služi kao moćan alat za dobrobit čovječanstva. Poručuje da kroz otvoreni dijalog i suradnju možemo razviti okvire koji će nam pomoći iskoristiti prednosti umjetne inteligencije, istovremeno umanjujući njezine rizike i osiguravajući da služi svima, a ne samo privilegiranim skupinama.
Budućnost umjetne inteligencije – impresija ili strah
Svi smo svjedoci vremena u kojem je umjetna inteligencija jedna od glavnih alata za pomoć u svakodnevnom životu. Kako će ona tek izgledati u budućnosti i trebamo li se bojati da će preuzeti sve oko nas?
– Kada razmišljam o budućem napretku umjetne inteligencije, u meni se prvenstveno budi osjećaj odgovornosti. Smatram ključnim da se sada posvetimo osvještavanju i educiranju o trenutnom stanju, ali i o potencijalnoj veličini i utjecaju ove tehnologije u budućnosti – kaže nam Macukić koji naglašava da ne možemo znati kakva će ona biti u budućnosti.
Priznao nam je da je impresioniran ovom tehnologijom. Konkretno, impresionira ga to što je čovjek uspio postići na ovom polju i brzina kojom se umjetna inteligencija razvija. Ipak, posebno je zadivljen lakoćom kojom AI obrađuje mnoge složene intelektualne zadatke koji su donedavno bili isključivo domena ljudskog uma.
– Baš zato, svi trebamo djelovati odgovorno prema ovoj tehnologiji. Svaka osoba u svom profesionalnom području mora biti upoznata s najnovijim dostignućima umjetne inteligencije relevantnim za to područje. Ali to nije dovoljno. Jednako je važno dubinski i etički promišljati te zauzimati stavove koji postavljaju čovjeka u središte svih procesa u kojima surađujemo s umjetnom inteligencijom. Dužnost nam je oblikovati ovu tehnologiju tako da ona služi čovjeku na najbolji način, a ne obrnuto ili ne na uštrb čovjeka – ističe sugovornik te dodaje da to zahtijeva promišljanje, dijalog i kontinuirano preispitivanje naših ciljeva i metoda.
– Budućnost ove tehnologije bit će takva kakvom je mi oblikujemo. Prvo trebamo osvijestiti veličinu i važnost ove teme, odnosno tehnologije, a zatim odabrati odgovoran pristup prema njoj. Vjerujte, kao i u svemu, isplati se i možete napraviti promjenu. Budućnost ove tehnologije bit će rezultat kolektivnog djelovanja svih nas. To je istodobno i ohrabrujuće i zastrašujuće. Odradimo svoj dio kako treba – zaključio je Macukić.
Foto: privatna arhiva