Nakon čitanja knijge, po cijelom Gradu vidim Maksimilijana… Bogumila, kako Mara novodi u knjizi, je biljka koju je Maksimilijan reproducirao na područje Dubrovnika i mi sad zapravo ne možemo niti zamisliti dubrovačke vrtove bez nje – tijekom večerašnjeg predstavljanja knjige ‘Otok na kojemu cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu’ doc. dr. sc. Mare Marić, predstojnice Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, rekao je njen kolega, dr. sc. Ivan Šimić.
Biranim riječima opisao je zapravo značaj ovog djela, ali nas i odveo u prošlost – u vrijeme kada je otokom vladalo preko 200 različitih biljaka, pomno biranih i uređenih, uzgojenih i održavanih. Sve njih, ali i kronologiju, priče, pisma i ideje velikog Maksimilijana autorica je pretočila u knjigu, a kroz dvanaest poglavlja, uz zaključak, prilog, ali i pisma Charlotti, oni koji knjigu budu čitali pronaći će i iznimnu tablicu hortikulturalnih vrsta sađenih na Lokrumu, od kojih je danas ostalo njih tridesetak.
– Ova knjiga donosi nam dosad nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimiljian Habsburški dao urediti na otoku. Kolegica je donijela jako puno detalja, karata i samih priča o Maksimilijanu i njegovoj supruzi. Navode se biljne vrste koje je uveo i knjiga nam donosi nam godinu unošenja. No, ono što je bitno za formiranje maksimilijanovig vrtova je mreža njegovih suradnika, poput dvorskih vrtlara i osoblja, a ponajprije se kao ime ističe čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani – naglasio je dalje Šimić.
– Radovi na lokrumskim vrtovima najintenzivniji su bili u razdoblju od 1859. do 1864., gdje su se utvrđivale pozicije raznih vrtnih prostora, oblikovali sadržaji i uspostavljala mreža komunikacija na otoku – među ostalim je naglasio.
Podsjetimo, predavanje i promocija knjige održani su u vrtu Rektorata (ljetnikovac Crijević-Pucić). Uz autoricu, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Joško Belamarić, dr. sc. Ivan Šimić, dr. sc. Ana Šverko i Ivan Viđen, mag. art. hist. et arh.
Ova knjiga donosi do sada nepoznate podatke o vrtovima koje je austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, kasnije car Maksimilijan I. Meksički, dao urediti na otoku Lokrumu u drugoj polovici 19. stoljeća. Lokrumske vrtove je financijski i idejno podupirala njegova supruga belgijska princeza Charlotte.
Maksimilijan je na Lokrumu, kako je zapisao čuveni hrvatski botaničar 19. stoljeća Roberto Visiani, podigao eksperimentalne vrtove za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Iako se radi o ne tako davnoj prošlosti, ovi carski vrtovi, vrlo značajni u okviru onodobnog srednjoeuropskog konteksta u kojem su pokazali svoj puni sjaj, gotovo su potpuno iščezli u svom izvornom obliku te nisu podrobnije istraživani.