Statistički ured Europske unije EUROSTAT povodom Međunarodnog dana žena iznio je zanimljive podatke o stupnju obrazovanja žena, područjima njihovog interesa te uvjetima rada.
Tako je u rezultatima navedeno kako su u 2012. godini u zemljama članicama EU žene rijeđe (10,9 posto) napuštale školovanje od muškaraca (14,4 posto). Ipak, podaci se razlikuju od države do države. U Portugalu je taj odnos 14,3 žena prema 27,1 posto muškaraca, Malti 17,6 prema 27,5 posto, Cipru 7 prema 16,5 posto, Latviji 6,3 prema 14,7 posto, Španjolskoj 20,8 prema 28,8 posto. U Hrvatskoj je ta razlika puno manja – 3,6 žena prema 4,6 posto muškaraca, a slična je situacija i u Austriji (7,3-7,9), Češkoj (4,9-6,1) i Rumunjskoj (16,7-18). Jedino je u Bugarskoj situacija obrnuta, 13 posto žena odustane od visokog obrazovanja u odnosu na 12,1 posto muškaraca.
U državama Europske unije u 2012. godini više je žena (39,9 posto) nego muškaraca (31,5 posto) s diplomom. Najveće razlike vidljive su u Estoniji (50,4 posto žene, a 28,1 posto muškarci), Latviji (48,1 posto – 26,2 posto), Sloveniji (49,6 prema 29,5 posto), Danskoj (52,6 prema 33,7 posto), dok su najmanje razlike uočene u Austriji (26,6 prema 26 posto), Luksemburgu (48,9 prema 50,4), Njemačkoj (32,9 prema 31 posto) i Rumunjskoj (23,2 prema 20,5 posto). U Hrvatskoj je taj odnos 28,8 posto žena prema 19,4 posto muškaraca.
Žene u EU su u visokom obrazovanju u 2011. godini u čak 79,1 posto slučajeva birale diplomu iz obrazovanja te 76 posto iz zdravstva. S druge strane, tek 26 posto bio je udio žena u diplomantima inženjerskog smjera te 40,8 posto u diplomantima prirodoslovno-matematičkog smjera. U hrvatskom slučaju žene zauzimaju 94 posto udjela u diplomiranim iz obrazovanja, 76,2 posto iz područja zdravstva i socijalne skrbi, 52,6 posto iz prirodoslovno-matematičkih smjerova te 28,1 posto iz inženjerskih struka.
Stupanj zaposlenosti žena u EU u 2012. godini bio je 58,5 posto, u odnosu na 69,6 posto muškaraca, a manji stupanj zaposlenosti žene imaju u svim državama članicama. Najveća razlika zabilježena je na Malti (44,2 posto žena prema 73,3 posto za muškarce), Italiji (47,1 prema 66,5 posto), Grčkoj (41,9 prema 60,6 posto) i Češkoj (58,2 prema 74,6), a najmanja u Litvi (61,8 prema 62,2), Finskoj (68,2 prema 70,5), Latviji (61,7 prema 64,4) i Švedskoj (71,8 prema 75,6). U Hrvatskoj je taj odnos 46,2 posto žena prema 55,1 posto muškaraca.
Što se tiče povremenih poslova, zabilježeni odnos u EU bio je 31,9 posto za žene u odnosu na 8,4 posto muškaraca. Najveća razlika registrirana je u Nizozemskoj (76,9 posto za žene prema 24,9 posto za muškarce), Austriji (44,4 prema 7,8 posto), Njemačkoj (45 prema 9,1 posto) i Belgiji (43,5 prema 9 posto), a najmanja u Bugarskoj (2,5 prema 2 posto), Rumunjskoj (9,7 prema 8,6 posto), Slovačkoj (5,5 prema 2,8 posto) i Hrvatskoj (7,5 prema 5,2 posto).
Možda i najzanimljiviji podatak EUROSTAT-ove analize jest razlika u iznosu plaće između žena i muškaraca. Na razini EU u 2012. taj jaz iznosi 16,4 posto. Najveći jaz zabilježen je u Estoniji (30 posto), Austriji (23,4 posto), Njemačkoj (22,4 posto), Češkoj (22 posto), Slovačkoj (21,5 posto) i Mađarskoj (20,1 posto), dok je najmanja razlika u plaći zabilježena u Sloveniji (2,5 posto), Malti (6,1 posto), Poljskoj (6,4 posto), Italiji (6,7 posto) i Luksemburgu (8,6 posto). U hrvatskom slučaju jaz iznosi 18 posto.
EUROSTAT je u svom istraživanju usporedio i tzv. stupanj plodnosti žena (broj djece), koji je u zemljama EU-a porastao s 1,46 u 2001. godini na 1,61 u 2010. godini, a potom u 2012. godini pao na 1,58. Najveći rast zabilježen je u Sloveniji (od 1,21 u 2001. godini do 1,58 u 2012. godini), Švedskoj (s 1,57 na 1,91), Litvi (s 1,29 na 1,60), Češkoj (s 1,15 na 1,45), Bugarskoj (s 1,21 na 1,50) te u Ujedinjenom Kraljevstvu (s 1,63 na 1,92). U Hrvatskoj je taj stupanj s 1,46 posto u 2001. godini porastao na 1,55 u 2010. godini, a potom malo pao na 1,51 u 2012. godini. Inače, u 2012. godini najviši stupanj imali su Irska i Francuska s 2,01, slijedi ih Ujedinjeno Kraljevstvo s 1,92, Švedska s 1,91, dok najmanji stupanj plodnosti žena imaju Portugal (1,28), Poljska (1,30) i Španjolska (1,32).
Pritom treba istaknuti kako od deset država članica sa stupnjem plodnosti većem od prosjeka EU čak njih osam (Danska, Francuska, Litva, Nizozemska, Slovenija, Finska Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) ima stupanj zaposlenosti žena veći od EU prosjeka, a dvije (Belgija i Irska) blizu EU prosjeka.