Devet hrvatskih gradova, među njima i Dubrovnik, u utrci je za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine.
Gradovi kandidati – Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb, predstavili su se danas u Muzeju Mimara, gdje je istaknuto kako će tijekom idućeg tjedna Ministarstvo kulture formirati povjerenstvo koje će s predstavnicima kandidiranih gradova obaviti sastanke. Konačna odluka o Europskoj prijestolnici kulture za 2020. očekuje se početkom iduće godine.
Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš poručio je kandidatima da, ukoliko žele postati prijestolnicom kulture Europe, dobro razmisle žele li u to uložiti puno truda, rada i strpljenja, javlja Slobodna Dalmacija.
Mirela Rašić obratila se u ime Europske komisije istaknuvši kao dobrobiti statusa prijestolnice kulture promjene u identitetu gradova, veće samopoštovanje građana i povećanje kulturne i turističke ponude gradova.
Inače, prijavu za kandidatutu predstavlja tzv. kandidacijska knjiga. Ona dubrovačka sadrži čak 80 stranica.
No, Dubrovčani se i dalje pitaju tko je u ime Grada Dubrovnika potpisao izjavu časti – gradonačelnik Andro Vlahušić, pravomoćno osuđen u Aferi Šipan, ili njegovi zamjenici Željko Raguž i Tatjana Šimac Bonačić. Na a to pitanje DuList do danas nije dobio odgovor Grada Dubrovnika na pismeni upit. Spomenimo kako je na današnjem predstavljanju gradova kandidata u Zagrebu bila Tatjana Šimac Bonačić, a ne sam gradonačelnik.
Inače, gradovi kandidati prijavljuju se putem obrasca za prijavu što u naravi predstavlja kandidacijsku knjigu na kojoj je u Dubrovniku radio tim od 50-ak ljudi okupljenih u Uredu za kandidaturu. Uz kandidacijsku knjigu, predaje se i spomenuta Izjava časti kojom se potvrđuje da grad podnositelj prijave nije u jednoj od situacija koje bi ga isključile iz mogućnosti dobivanja nagrada Unije.
To su primjerice stečaj ili stanje pred likvidaciju, osuda za kazneno djelo u vezi s profesionalnim ponašanjem na temelju presude nadležnog tijela države članice koja ima snagu res judicata; da je bio kriv za ozbiljne propuste u profesionalnom ponašanju dokazane bilo kojim sredstvima koje Komisija može opravdati uključujući i odlukama Europske investicijske banke i međunarodnih organizacija; ili da je bio subjektom presude koja ima snagu res judicata za prijevaru, korupciju, uključenost u zločinačku organizaciju, pranje novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, ako takve aktivnosti štete financijskim interesima Unije, itd.
Pitanje potpisivanja izjave časti pravomoćno osuđenog gradonačelnika postavljalo se i tijekom protekle kampanje za gradonačelnika.
Kandidacijska knjiga projekta kandidature Dubrovnika sadrži točno 80 stranica. Njenu okosnicu, istaknuli su iz Ured za kandidaturu EPK, čini nekoliko pitanja koja se tiču konteksta dubrovačke kandidature i svojevrsnih odgovora na taj kontekst kroz koncept i program same kandidature. Ostatak kandidacijske knjige posvećen je pitanjima koja su već razrađena u Strategiji razvoja kulture grada Dubrovnika ili se pak tiču financijske slike kandidature. No, ova faza prijave, odgovoreno nam je iz Ureda za kandidaturu EPK, ne zahtijeva predaju razrađenog budžeta, ali projekcija je da će on u slučaju Dubrovnika biti nešto malo veći od 30 milijuna eura, i to ukupnih sredstava, u što, uz gradska sredstava, ulaze i sredstva iz drugih izvora – državni proračun, privatni sektor, sredstva Europske unije i dr.
Sadržaj kandidacijske knjige javnosti će se predstaviti tek nakon sastanka s Povjerenstvom, odnosno stučnim žirijem od 12 međunarodnih članova, a koji će se održati od 26. do 29. svibnja. U istu svrhu će biti tiskana brošura, kao skraćena verzija kandidacijske knjige, koja će biti distribuirana i dostupna javnosti.
Sastanci s Povjerenstvom će se odvijati abecednim redom gradova, a broj ljudi na predstavljanju pred Povjerenstvom je najviše 10 osoba. Povjerenstvo će ocijeniti svaki grad kandidat na temelju njegove prijave i predstavljanja na sastanku u odnosu na ciljeve i kriterije Europske prijestolnice kulture te donijeti odluku o gradovima koji ulaze u uži izbor. Ti gradovi kandidati zatim imaju zadatak dopuniti i doraditi svoje prijave. Povjerenstvo je dužno podnijeti izvješće o predodabiru koje sadrži opću ocjenu svih prijava, uži izbor gradova kandidata koji će se dalje razmatrati kao i preporuke tim gradovima. Očekuje se da će, s obzirom na veliki broj prijavljenih gradova, i do pet gradova ući u drugi krug.
Gradovi kandidati koji su ušli u uži izbor, potom će morati dopuniti i doraditi svoje prijave kako bi ih uskladili s kriterijima uzimajući u obzir preporuke navedene u izvješću o predodabiru, a za to će dobiti rok od devet do deset mjeseci. Konačna odluka o hrvatskom gradu koji će nositi titulu Europske prijestolnice kulture 2020. se stoga očekuje u prvoj polovici 2016. godine. No, pitanje je dokle će Dubrovnik uopće dogurati, s obzirom na potpisivanje izjave časti. Upućeni tvrde kako bi upravo gradonačelnikov potpis na tom dokumentu Dubrovnik u startu utrke mogao eliminirati.