Predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi rekao je u četvrtak u Dubrovniku kako Hrvatskoj trebaju reforme te kako bi Vlada otpore interesnih skupina trebala smanjivati ili lomiti, a istaknuo je i kako Hrvati predobro žive u odnosu koliko privređuju.
Uoči gostujućeg predavanja studentima na Sveučilištu u Dubrovniku, Tedeschi je odgovarajući na novinarske upite istaknuo kako su deklarativno svi za promjene no kako se prilikom provođenja često dolazi do otpora.
”Hrvatskoj trebaju promjene i reforme. Deklarativno ljudi i političke stranke su za promjene, ali kada se predlože određene promjene, nailaze na otpore interesnih skupina. Te otpore razgovorom treba smanjivati, a neke stvari se trebaju i lomiti. Svi će biti protiv korupcije i nelegalnog ponašanja, ali postoji čitav niz načina u našem društvu koji su se ukorijenili i koje treba mijenjati. I stara Vlada i ova Vlada predlaže neke smislene stvari, sjetite se prijedloga monetizacije autocesta, a nova Vlada predlaže monetizaciju zamrznute imovine. Čim se to spomenulo digli su se glasovi pa se tako prijeti izlaskom iz Vlade ako krene privatizacija”, rekao je Tedeschi te dodao kako je postojeći ekonomski model za Hrvatsku neodrživ.
”Političari unutar jedne interesne skupine ne mogu se dogovoriti. Ovakav ekonomski model za Hrvatsku je neodrživ. Mi previše trošimo u odnosu na ono što stvaramo. Predobro živimo u odnosu na to koliko privređujemo. Neke promjene će biti i bolne, ali moraju se što prije početi događati. Mora se ljudima objasniti što će biti skuplje i zašto”, istaknuo je.
Na upit koliko je Milanovićeva Vlada bila uspješna u ”lomljenju” u odnosu na ovu Vladu, kao i za komentar eventualne privatizacije državnih tvrtki, Tedeschi je odgovorio kako je Vlada Zorana Milanovića bila uspješna u inzistiranju na zakonitosti i smanjenju korupcije u društvu, ali ne u provođenju reformi.
”S druge strane nije bila dovoljno hrabra ni u reformama ni u privatizaciji. Nova Vlada kaže kako treba privatizirati sve ono što nisu državni resursi i državni monopoli. Sve to treba staviti u funkciju gospodarstva. Ni ova ni prošla Vlada u svom smjeru nema nekih velikih razlika. Ova Vlada ima kompliciraniju većinu u Sabora, i sporija je od prošle. To nije nužno negativno, ali za vidjeti je što će se realizirati od onoga što je najavljeno”, rekao je Tedeschi.
Ustvrdio je kako poslovni svijet traži smanjenje regulacije, jednaka pravila za sve, smanjenje parafiskalnih nameta i sporosti birokracije. Dodao je kako smatra da bi se u državnoj upravi trebalo nagraditi one koji uspješno rade svoj posao, a oni koji ne rade moraju to osjetiti na svom osobnom dohotku.
Govoreći studentima u sklopu predavanja, Tedechi je ustvrio i kako Vladu treba raspustiti ako proda naše vode i šume, no kako se to ne odnosi primjerice na razne tvornice ili neke hotele koje Vlada ima u svom portfelju. Rekao je i kako je država nepažljiva s resursom prostora kojeg sustavno uništavamo, te kako se prema ljudima ”ponašamo bahato”.
”Naše podneblje je srčano, pa smo se s jednom elitom obračunali 1941., drugom 45.’ trećom 48.’, potom 1968., pa 1971. godine itd. Potom 1991., pa 1999. godine, pa 2001. godine, 2004. godine i svake četiri godine sustavno se trudimo porezat onoga tko je negdje bio i nešto stvorio jer su došli neki pametniji na vlast”, rekao je Tedeschi.
Sa studentima je podijelio kako je postao poduzetnik slučajno, nakon što je dobio otkaz u Velikoj Britaniji, a 1991. godine počeo se baviti distribucijom žvakačih guma.
”Atlantic grupa se razvijala pojednostavljenim načelom: Izbjeći ovisnost o faktoru jedan i uvijek pokušati postati broj jedan”, rekao je on te dodao kako je ta tvrtka počela sa šest ljudi, a danas je na njih 5500.
”Otkad smo počeli borili smo se da nemamo ovisnost o jednom čovjeku, jednom proizvodu, tržištu, dobavljaču, kupcu i sirovini, a pokušavali smo biti najbolji”, rekao je on.
Napomenuo je kako je najveći promašaj Atlantic grupe bilo kada su krajem 90-tih htjeli proizvoditi grickalice poput ‘Smokija’ no kako tada nisu znali da postoji pojam ”ugovorne proizvodnje” zbog čega su potrošili dvije godine na traženje zemljišta, pogona itd.
Istaknuo je i kako je do akvizicije Cedevite došlo zapravo igrom slučaja jer je njihova prva želja bila tvrtka Vivera koja je proizvodila hranu za djecu, a koja je tada bila u vlasništvu Cedevite.
”Kupili smo Cedevitu od Plive koja se htjeli riješiti segmenata poslovanja koja se ne tiču farmacije, a kad smo se uspjeli dogovoriti onda su ”profesionalni hejteri” počeli govoriti što je to trebalo Plivi. Mi smo to poslovanje podignuli s jedne ‘ravne linije”’, rekao je Tedeschi te se prisjetio kako je njihova odluka 2001. godine izazvala čuđenje u starijih kolega.