Rezultati za ovu godinu bit će poznati tek u prvim mjesecima sljedeće godine, ali predviđanja su i više nego dobra. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će 2022. BDP Hrvatske narasti za 5.9 posto, što je čak pesimistično u odnosu na ostale institucije, prenosi index.hr.
Europska Komisija očekuje rast za 6 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) za 6,3 posto, a Svjetska banka za 6,4 posto. Bez obzira na to koje se očekivanje obistini, gospodarstvo Hrvatske ima jednu od najvećih stopa rasta u Europi. Točnije, MMF procjenjuje da će samo Irska i Portugal ostvariti bolji gospodarski rast.
Hrvatska je većinu godina 21. stoljeća zaostajala za svijetom, u smislu da je godišnji rast gospodarstva bio manji nego ekonomski rast cijelog svijeta. Posebno je bilo vidljivo zaostajanje za ostalim državama tzv. Nove Europe, čak i prije krize 2008., a posebno u godinama nakon nje.
Ove godine očekuje se puno manji rast svjetske ekonomije (3,2 posto) u odnosu na ekonomiju Hrvatske (5,9 posto). To je, doduše, sporedna vijest jer se isto događalo i prije. No odlična je vijest to što je Hrvatska rasla brže od zemalja u razvoju, što se zadnji put dogodilo prije dvadeset godina.
Na globalnom planu 2022. Hrvatska je bila ekonomski uspješnija od Kine, čiji je rast BDP-a iznosio između 2,7 posto (procjena Svjetske banke) i 3,2 posto (procjena MMF-a). Dotad se nikad u povijesti nije dogodilo da Hrvatska ima godišnji rast BDP-a tri postotna boda veći od Kine.
Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo je da manje razvijene zemlje ostvaruju veće stope rasta i time sustižu razvijene zemlje, koje su blizu maksimalne razine dohotka i sporije rastu.
Od 2009. do 2014. Hrvatska je zaostajala za razvijenim zemljama, zemljama u razvoju i općenito za svijetom. Standard razvijenih zemalja bio je sve dalje, a one nerazvijene su se sve više približavale standardu Hrvatske.
2022. je posebna godina zbog toga što se trend preokrenuo, Hrvatska se približava razvijenim zemljama brže od većine nerazvijenijih država. Ta promjena je vidljiva i unutar EU pa od prošle godine Hrvatska više nije druga najnerazvijenija članica.
BDP po stanovniku korigiran za razliku u cijenama još je 2021. iznosio 70 posto prosjeka EU, a ove godine taj će pokazatelj biti još bolji. Prve godine nakon izlaza iz šestogodišnje krize, 2015., Hrvatska je imala 61 posto prosjeka EU. Još pretkrizne 2008. bila je na 63 posto prosjeka EU, što znači da je Hrvatska bogatija (ili manje siromašna) u odnosu na ostatak EU više nego ikad prije.
Dobru makroekonomsku sliku s obzirom na svjetska kretanja kvari inflacija, ali i taj problem Hrvatska dijeli s drugim državama. Inflacija je prešla 13 posto, više od prosjeka EU, zbog čega a realne plaće padaju. U listopadu je realna plaća bila 4.2 posto manja nego isti mjesec prošle godine, što znači da unatoč rastu prosječne plaće, ona zbog rasta cijena vrijedi manje, točnije, s njom se može kupiti manje proizvoda i usluga.
Dobra vijest je da zadnjih par mjeseci prosječna plaća raste i u realnom iznosu jer se nastavlja rast plaća, a cijene rastu sve manje. U SAD-u i eurozoni trend se već preokrenuo pa stopa inflacije pada. Taj efekt će nekoliko mjeseci kasniti u Hrvatskoj, ali cijene nafte, plina i hrane na svjetskim tržištima već dulje padaju pa se očekuje smirivanje inflacije u 2023. i povratak realnog rasta plaća.
Pod uvjetom da se pad cijena hrane, nafte, plina i ostalih sirovina na svjetskom tržištu nastavi, inflacija će u 2023. biti manja nego ove godine. Hrvatska narodna banka (HNB) prognozira rast BDP-a od 1.4 posto i pad inflacije na 7.5 posto.