Ekipa entuzijasta različitih profila u Dubi Konavoskoj počela je ‘kuhati’ jedan jako zanimljiv projekt. Krenuli su s obnovom stare kamene kućice u selu Cera, a plan je ‘srediti’ to seoce sa svih pet kućica i u njemu osnovati jednu od zajednica kontribucionista na našem području. Sama riječ zvuči misteriozno, a iza nje se ‘skrivaju’ talenti, znanja i vještine kojima pojedinac može doprinijeti zajednici u kojoj živi. Kako nam pojašnjava inicijator projekta obnove kućica u Dubi Konavoskoj Grgur Grgurević, na čijoj obiteljskoj zemlji se i nalaze kućice, ovdje se ne radi samo o nekolicini konavoskih entuzijasta, već o više zajednica i inicijativa koje su se u Hrvatskoj počele umrežavati.
— Za početak jedan šok! U ovome sudjeluje puno veći obujam ljudi nego što ste mogli vidjeti u našim Facebook objavama s radnih akcija. Okupljamo se na razini cijele Hrvatske. Sve su pokrenuli entuzijasti iz raznih inicijativa poput Šumske priče, biodinamike, permakulture i odlučili smo se ujediniti oko pojma kontribucionizam koji znači doprinošenje zajednici svojim radom, korištenjem znanja i resursa koje zajedno stvorimo. Svatko može doprinijeti. Sve je još u povojima na razini Hrvatske jer smo se tek prije tri mjeseca odlučili djelovati zajedno. Mi smo uspjeli prvi kao južna zajednica istupiti jer je kod nas vrijeme ‘mekše’ pa možemo provoditi aktivnosti, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj još uvijek hladnije. Naša zajednica se proteže od Ploča sve do Konavala, imamo cijelu strukturu, a planiramo raditi na nekosmo uspjeli prvi kao južna zajednica liko područja – Šipanu, Mljetu, Konavlima i Stonu – govori Grgur Grgurević, zaljubljenik u prirodu i starine, mladi privatnik koji se trenutno obučava za stolara. Također, u Konavlima ima i svoje konje koje drži u rekreacijske svrhe, a i njih planira ustupiti zajed¬nici na korištenje na isti način. Grgur nam je otkrio više detalja o zanimljivom projektu obnove starih kućica u njegovoj Dubi Konavoskoj. Projekt je to kojeg je predložio zajednici te je dobio najviše pozornosti.
Kompleks kućica u Ceri
— Riječ je o malom selu Cera, udaljenom od Dube Konavoske tri kilometra. U njemu se nalazi kompleks od pet kućica i jednog gumna koje također planiramo obnoviti. Krenuli smo obnovu s jednom kućicom koja je najviše očuvana. Htjeli bismo da se cijela zajednica Dubrovnika, Konavala i šire uključi u to i da djelujemo svi zajedno. Zamišljamo je kao područje okupljanja raznih udruga, pojedinaca i ideja koje bismo htjeli pogurati kao što je permakultura, biodinamika, prirodna gradnja na stare načine, a ponajviše očuvanje baštine i kulture te dijeljenje znanja. Ovo selo koje obnavljamo je u privatnom vlasništvu moje obitelji, jako je dugo zapušteno i htjeli smo ga ustupiti da ga se obnovi, a sami ne možemo. Želimo da ga se koristi u javnom dobru i da tako očuvamo baštinu obitelji i Konavala. Kad osnujemo našu udrugu, planiramo Lozi kontribucionizma dati im ga i pravno i javno na korištenje – istaknuo je Grgurević.
Njihova udruga pred samim je osnutkom, a glavni će joj ciljevi biti stvaranje zajedništva ljudi, povratak
vjerovanju u čovjeka i širenje znanja. Za ime se još nisu odlučili jer postoji jako puno ideja i prijedloga, a željeli bi da po osnutku njihova udruga funkcionira kao platforma svih udruga koje bi se htjele priključiti kontribucionizmu te koristiti njihovo selo i cijelo to područje za svoje ideje, radionice i ostale projekte kojima svi mogu doprinijeti.
— Željeli bismo postići sinergiju svih udruga i da se u tim našim kućicama ljudi okupljaju od slavljenja rođendana do organiziranja radionica poljoprivrede, skupljanja ljekovitog bilja. Konavle su za sve to vrlo pogodne, s time da imamo jednu specifičnost na našem području. Konavle su poprilično otvorene s cestom i pristupom iz svih smjerova osim našeg dijela koji je dugo godina bio slijepo crijevo, a to su Konavoska brda i samim ovim projektom želimo dati pozornost njima i svima onima koji su uvidjeli da se u njima može razviti nešto ovako lijepo, da se vratimo ljudima korake na naše područje – naglasio je Grgurević te dodao kako se upravo tijekom pandemije i razvio cijeli koncept kontribucionizma kada su ljudi imali dovoljno vremena promišljati o drugim stvarima.
Povratak prirodi
— Definitivno mogu potvrditi da su s pandemijom ljudi dobili vremena da počnu razmišljati o nečemu ovakvom. Ljudi se vraćaju svojoj prirodi, to je nešto instinktivno u svima nama i kada dobijemo vremena i prestanemo trčati za ovim fiktivnim životom, počinjemo se vraćati jedni drugima. Mislim da se ovaj koncept zbog toga i razbuktao po cijeloj Hrvatskoj pa i kod nas u Konavlima – pojašnjava Grgur koji je prije desetak godina u Konavlima želio osnovati i ‘ubuntu’ zajednicu. Upravo im je to bila ‘odskočna’ daska za daljnje djelovanje.
— Ta je inicijativa pokrenuta prije 10-ak godina te je nas desetak bilo u njoj organizirano. Bavili smo se više humanitarnim djelovanje, a kako je vrijeme odmicalo, sve nas je bilo više i stekli smo kontakte po cijeloj Hrvatskoj sa sličnim inicijativama. Kod koncepta ‘ubuntu’ isto se radi o življenju u skladu s prirodom i prirodnim načelima kao što su prije nekad naši stari živjeli. Dogovorili smo se, okupili se, stupili u kontakt i jednostavno je buknulo po društvenim mrežama pa smo se odlučili organizirati. Ostajemo u kontaktu sa svim sličnim zajednicama u Hrvatskoj. Razmjenjivat ćemo ideje, znanja, kontakte, dojmove. Smislili smo jedan zanimljiv pojam – kontribucionistički turizam. Dakle, kada napravimo male zajednice na starim predjelima zapuštenih sela, cilj je da slobodno možemo ići iz jedne zajednice u drugu, razmjenjivati naša znanja ili jednostavno dati naš doprinos rukama, fizičkim radom ili volontiranjem između sebe. Tako ćemo proizvode i znanja koje jedna zajednica proizvede trampiti s drugima – govori Grgurević.
Naglašava kako u Hrvatskoj trenutno postoji oko 15 zajednica kontribucionista s preko 500 članova, a članstvo svakim danom sve više raste. U zadnjih mjesec dana, istaknuo je, zaprimili su preko 2500 prijava te ne stižu ni obraditi sve zahtjeve.
— Vjerujem da ćemo kroz sljedećih mjesec dana funkcionirati još bolje kad uspostavimo cijelu strukturu. Internetska stranica je u izradi i svatko će se moći priključiti. Broj članova nam eksponencijalno raste. Što su ljudi više upoznati s nama, više nas traže. Prva objava nam je dovela pet ljudi koji su se priključili u akciju, sljedeća je dodala još 10 ljudi, treća već 20-ak ljudi s kojima smo u kontaktu i koji se žele priključiti sljedećoj radnoj akciji oko naše kućice koju obnavljamo. Pozivam sve one koji vide ljepotu ovoga da nam se priključe – poručio je za kraj Grgur Grgurević.
Foto: Facebook/Loza kontribucionizma Hrvatske
Iz tiskanog izdanja DuLista od 2. veljače 2022.