Obnovljena stara crkva svetog Mihajla ponovno će otvoriti svoja vrata 17. ožujka nakon radova koji su trajali pune tri godine. Naime, Društvo prijatelja dubrovačke starine je u ožujku 2017. u dogovoru s Dubrovačkom biskupijom i Župom sv. Mihajla naručilo i napravilo projekt rekonstrukcije stare crkve i župne kuće.
Njihovo ponovno otvaranje Lapađani su željno iščekivali, a DuList je dobio priliku prvi ‘zaviriti’ u obnovljenu crkvu i doznati sve važne detalje ovog pothvata koji je bez PDV-a vrijedan 3,6 milijuna kuna. Povodom skorog završetka radova proteklog su se ponedjeljka tako u crkvi na završnom zajedničkom sastanku okupili svi sudionici projekta obnove i to ispred Društva prijatelja dubrovačke starine Denis Orlić, Lukša Hanza i Renata Andjus, ispred izvođača radova tvrtke cOn teH Đuro Goluža i Marko Mostahinić, nadzorna inženjerka Ivana Mucić, projektantice iz Studija Presjek, Maris Božinović Drobac i Martina Madunović Rozić, restauratorica Vikica Katić Biličić, konzervatori Božena Popić Kurtović, Sanja Radović i Antun Baće te restaurator Denis Vokić koji je, među ostalim, bio zadužen za restauraciju oltarnih slika te ostalih slika koje inače krase zidove crkve.
‘Iznenađenje’ iza oltara
Kako smo doznali u našem obilasku, crkva je u cijelosti obnovljena, rekonstrukcijom je riješen problem velike vlage po zidovima, sanirane su fuge, krovište, kupe kao i drvena konstrukcija vanjskog trijema. Unutrašnjost crkve odiše bjelinom, potrebno je u nju vratiti slike, klupe, bočne kamene ograde, krstionicu koja je trenutno na restauraciji u Zagrebu, a treba svakako ‘srediti’ i oltar. Riječ je o polikromiranom i pozlaćenom kamenu sa štuko profilacijom i ukrasima koji datiraju iz 18. stoljeća. Kako je istaknuo restaurator Denis Vokić u svome izvješću po završetku radova na retablu, otkriveno je da nijedan dio retabla nije drveni, već da se radi o kombinaciji kamenih i štuko dekoracija polikromiranih i pozlaćenih. Drvene su samo police za svijeće i cvijeće ispred predele. Tijekom restauratorskih radova otkriveno je kako je oltar (retabl) u izvornom sloju bio proširen trompe l’oeil oslikom. Naime, upravo su u pozadini zida kod oltara pronađene freske za koje se do sada nije znalo da u crkvi postoje. One će po otvorenju crkve i nakon restauracije ostati vidljive te će dodatno krasiti oltar crkve. Restaurirana je i slika svetog Mihajla, rad Carmela Reggia iz 1805. godine koja se nalazi u samom središtu oltara, ali i poliptih inače iz crkve svetog Vlaha na Gorici na kojem su prikazi Gospe i osam svetaca. U crkvu će se svakako vratiti i kandelabri, vječno svjetlo, dvije kamene pregrade pred oltarom su ostavljene, a s posebnom pažnjom obnovljen je i balatur te se preko njega može ući direktno u kompletno obnovljenu i uređenu staru župnu crkvu gdje je legendarni župnik Mihajla Mato Vodopić napisao Tužnu Jelu. Upravo tu restauriran je i poseban detalj, a to je Vodopićev stol u tehnici bojanog drva i ograda za koji se taj stol veže.
Stiže apostolski nuncij
Inače, kako nam je otkrio župnik Župe sv. Mihajla don Robert Čibarić, u staroj župnoj kući bit će napravljena kuća susreta. Uskoro bi, naglasio je, trebale stići stolice, stolovi, uređena je kuhinja, a u pripremi je i uređenje sale za sastanke. S prednje strane župne kuće nalazit će se dnevni boravak za starije osobe. Župnik Čibarić otkrio nam je i kako datum otvorenja crkve, 17. ožujka ima posebno simboliku. Naime, upravo će tada u Mihajla u posjet stići apostolski nuncij, papin poslanik u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua. — Upoznao sam nuncija 2017. godine kada sam bio gost u njegovoj nuncijaturi. Naši mladi idu za Uskrs u Rim i zamolio sam nuncija da preporuči papi da primi naše mlade, da se zajedno slikaju i imaju zajedničku misu, a usput sam rekao i da bi nam bilo drago da dođe u Dubrovnik što je objeručke prihvatio. Također, biskup Mate Uzinić zaželio je da nuncij bude njegov gost jer biskup slavi 19. ožujka obljetnicu svoga ređenja – rekao nam je don Robert Čibarić.
Također, otkrio nam je kako su pred Župom svetog Mihajla još neki planovi za uređenje pa će se tako od jeseni krenuti u projekt oplemenjivanja prostora ispred crkve.
Foto: Hrvoje Curić