Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem.
Stoga je krajem srpnja ove godine ukupan bruto inozemni dug iznosio 39,4 milijarde eura, što je 699 milijuna eura manje njego u prethodnom mjesecu te 869,6 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine. Time je nastavljen pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, koji je sada u kontinuitetu prisutan posljednja 32 mjeseca.
U srpnju je na godišnjoj razini najdinamičnije smanjen dug središnje banke (za 14,9 posto), a slijede je druge monetarne institucije (za 12,7 posto, što je 75. mjesec uzastopnog pada) i ostali domaći sektori (za 5,9 posto, što je 31 mjesec kontinuiranog pada), dok je istodobno inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto te inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto (21 mjesec kontinuiteta njegova međugodišnjeg rasta).
Nastavak povoljnih kretanja javnoga duga
Povoljna kretanja u razini javnog duga nastavljena su i u srpnju ove godine kada je dug u odnosu na prethodni mjesec smanjen za 2,4 milijarde kuna, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine praktički stagnirao (povećan je za skromnih 84,7 milijuna kuna). Pozitivne tendencije rezultat su gospodarskog rasta, pri kojem pada udio javnog duga u BDP-u te nastavka dobrih proračunskih kretanja obilježenih proračunskim viškom koji je na razini konsolidirane opće države u prvih šest mjeseci ove godine dosegao iznos od 1,8 milijardi kuna uz primarni proračunski višak (prihodi umanjeni za rashode bez troška kamata) od 6,8 milijardi kuna.
To je smanjilo potrebe države za novim zaduživanjem te pri zadržavanju niskih kamatnih stopa omogućilo refinanciranje dijela obveza po znatno povoljnijim uvjetima, što je pridonijelo daljnjem napretku u održivosti javnih financije. Tako je tijekom lipnja i srpnja refinancirana dospjela inozemna obveznica s kamatnom stopom od 5,875 posto novom euroobveznicom s kamatom od samo 2,7 posto godišnje, čime su nastavljene uštede na troškovima kamata u državnom proračunu (u prvom polugodištu ove godine su troškovi kamata u proračunu opće države u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjeni za 424,5 milijuna kuna).