Ministar zdravstva Milan Kujundžić iznio je podatak da je ukupni dug zdravstva na kraju 2016. godine bio 7,56 milijardi kuna.
Ta visina duga iznenadila je mnoge, a pitanje financiranja zdravstva ponovno izbacilo u prvi plan.
-Ovako velike brojke mogu se rješavati na tri načina. Prvi je povećanje javnog duga, što bi utjecalo na kreditni rejting države, zatim dalje gomilanje deficita, a to ima svoju granicu, ili pak iznaći riješenje unutar države i doći do brojke koja će značiti financijski održivo zdravstvo. Pitanje je koji su to brojevi, ja ne držim rješenje u rukavu – kaže ministar Kujundžić, odbivši precizirati planira li i kakav model za rješavanje zdravstvenih dugova. Tek je kazao da je ‘jasno kako treba povećati input novca’, a na upit znači li to poskupljenje naglasio: ‘Nisam to rekao!’
Poskupljenje bi se naravno odnosilo na dopunsko zdravstveno osiguranje kojeg građani sada plaćaju 70 kuna. Ipak, treba pojasniti da se u tih sedam milijardi dio dugova prebija, odnosno da je riječ o ukupnim dugovima, a kada se raščlane, onda se barata iznosom dospjelih dugova od 3,5 milijardi kuna, kako pokazuju podaci Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).
Podsjetimo, zadnja sanacija ulijevanjem 6,5 milijardi kuna bila je prije pet godina, kojim su se pokrili dugovi bolnica i HZZO-a. Ponovna sanacija samo bi privremeno riješila problem, no dugoročno su potrebne i konkretnije mjere. Tako nam jedan ministar u Vladi govori kako bi bilo potrebno spojiti bolnice, što je načelno ministar Kujundžić nedavno najavio.
Ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević smatra da HZZO treba dobiti konkurenciju, ali da je potrebno i djelomično privatizirati zdravstveni sustav. Kroz primjerice najam prostora. Ali, kaže Lovrinčević, to je pitanje društvenog izbora.