Suradnici na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost ‘Karakterizacija i monitoring rasjednog sustava šireg dubrovačkog područja – DuFAULT’ u četvrtak, 6. siječnja, predstavili su rezultate svog četverogodišnjeg rada na završnom skupu u Maloj dvorani Akademisa Akademia u Studentskom domu u Dubrovniku.
‘Jug Dubrovnika nije toliko ugrošen koliko Metković’
Prvo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. i voditelj projekta Josip Stipčević, koji je prezentirao glavne rezultate. Kao glavni razlog zašto su baš odabrali dubrovačko područje za ovaj rad, objasnio je prikazivanjem karte na kojoj je upravo područje Dubrovačko-neretvanske županije označeno crvenom bojom, što znači da je najpodložnije potresima.
– Sam jug Dalmacije i dubrovačko područje su najugroženiji od potresa. No, sami jug Dubrovnika nije toliko ugrožen koliko Metković. Projekt je na ovom području bio jako zahtjevan – rekao je Stipčević, koji objašnjava kako se rizik ipak isplatio.
Cilj samog projekta bila je istražiti šire dubrovačko područje, a postavljanje guste privremene mreže seizmografa služi poboljšavanju preciznosti potresa boljem upoznavanju seizmičnosti područja. Osim toga, kao cilj Stipčević je naveo izgradnju novog modela građe Zemljine kore šireg područja oko Dubrovnika, ova fraza znači da znanstvenici žele napraviti poboljšani geološki model koji opisuje strukturu Zemljine kore ispod dubrovačkog područja. Na temelju podataka prikupljenih seizmografima, mogu otkriti slojeve stijena, rasjede i druge geološke osobine koje utječu na ponašanje potresa u tom području. Lociranje glavnih aktivnih rasjeda koji prijete Dubrovniku i okolici, povezivanje modela i lokacije aktivnih rasjeda kako bi se izradila simulacija potresene trešnje i davanje okvira budućih seizmičkih događanja oko Dubrovnika, Stipčević je naveo kao ostale ciljeve rada.
U tri godine locirano je 22.435 potresa
U nastavku projekta DuFAULT, Stipčević je objasnio kako će povećati broj i kvalitetu seizmoloških postaja, izmjestiti neke seizmološke postaje van nove lokacije, ali i pokušati postaviti dodatne seizmološke postaje u Bosni i Hercegovini ili u more ispred Dubrovnika te postaviti druge vrste instrumenata.
Nakon Josipa Stipčevića, predavanje je održala doc. dr. sc. Iva Dasović na temu ‘Seizmičnost šireg dubrovačkog područja’. Prikazala je mapu s oznakama potresa koji su se dogodili od 11. listopada 2021. godine do 15. svibnja 2024. godine. Locirano je ukupno 22.435 potresa, uključujući one od najslabijih do najjačih. Prikazivanjem grafova istaknula je koliko su pouzdaniji u predviđanju potresa te kako je mjesta za pogreške manje nego ranije. To znači da će moći dati i bolje informacije kolegama geolozima kako bi oni mogli usporediti sa svojim modelima. Na grafovima su bile vidljive i varijacije, ali to je iz razloga što nekad postaja iz nekog razloga ne radi.
Prof. emer. dr. sc. Marijan Herak, održao je predavanje na temu ‘Usporedba štete na zgradama u Stonu od potresa 1850. i 1996. godine. On se vratio u daleku prošlost i priču o potresu koji je najviše pogodio područje Stona u nedjelju, 14. travnja 1850. godine, 50-ak minuta nakon ponoći. Ispričao je kako je bio toliko jak da se osjetio od Kotora do Zadra, a u Dubrovniku je dobar dio građana noć proveo na otvorenom, gdje je bilo dosta štete, osobito u južnom dijelu Grada.
– Čim se u Dubrovniku pročulo da je Ston teško stradao poslana je ‘građevinska inspekcija’ da utvrdi stanje na terenu – rekao je Herak.
Crkva sv. Vlaha nekoliko puta je uništena u potresu
Prilikom usporedbe štete na zgradama kod ta dva potresa postoji i nekoliko problema. Naime, sedam godina ranije, 14. rujna 1843. godine, Ston je također pogodio jak potres koji je oštetio mnoge zgrade te se postavlja pitanje jesu li zgrade tijekom sedam godina između dva potresa solidno popravljene i učvršćene, a pretpostavlja se da mnoge nisu. Drugo pitanje je koliko su na štete 1996. godine utjecali potresi iz ranijih godina s okolnih područja: Makarska, Ljubinje, kao i onaj iz 1979. godine u Crnoj Gori. Herak je objasnio kako se štete ne mogu apsolutno usporediti zbog različite definicije kategorija štete, kao i zbog različitog prosječnog stanja zgrada 1850. i 1996., ali se može relativno usporediti. Na kraju svog izlaganja dotaknuo se i neobičnog života crkve sv. Vlaha u Stonu koja je izgrađena sredinom 14. stoljeća. Potpuno je stradala u Velikoj trešnji 1667. godine, a odmah iza toga počinje izgradnja nove crkve. No, ponovno stradava na početku 19. stoljeća od potresa, a potpuno je uništava trešnja 1850. godine. Još nekoliko puta je bila tijekom povijesti oštećena, da bi u konačnici bila obnovljena 2017. godine.
Predavanje je održao i prof. dr. sc. Bruno Tomljenović na temu ‘Glavni stadiji u geodinamskim razvoju Jadranske mikroploče’ i prof. dr. sc. Sanja Faivre na temu ‘Relativna promjena morske razine i paleopotresi u Dubrovačkom arhipelagu. Na kraju predavanja ostavili su i prostora za diskusiju, a zaključnu riječ imao je voditelj projekta Josip Stipčević.