Dok u većim hrvatskim gradovima raste upotreba stimulativnih droga poput metamfetamina, kokaina i ecstasyja te se provode detaljne analize otpadnih voda, Dubrovnik zasad ostaje izvan tog istraživanja. To znači da naš grad još nema konkretne podatke o lokalnim obrascima konzumacije droga, već se moramo oslanjati na nacionalne trendove.
Upotreba droga među odraslim osobama u Hrvatskoj udvostručila se od 2011. do 2019., a porast ovisničkih ponašanja zabilježen je i među mladima – izjavio je prije godinu dana ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Nekoliko mjeseci kasnije predstavio je i rezultate analize otpadnih voda koja se prošle godine provodila u Zagrebu i Splitu. Cjelokupna studija, koja je obuhvatila 128 gradova iz 26 europskih zemalja, među kojima i Zagreb te prvi put Split, pokazala je kako je zabilježen rast stimulativnih droga, dok prisutnost kanabisa stagnira.
Capak je već tada izrazio nadu da će se uskoro proširiti broj gradova u kojima će se provoditi analiza, no Dubrovnik barem zasad neće biti uključen.
Uz Zagreb i Split, istraživanje je prošireno i na Rijeku, Osijek, Pulu i Viroviticu. Tamo je, kako je za DuList navela Lidija Vugrinec, voditeljica Odjela Nacionalne informacijske jedinice za ovisnosti i poslove međunarodne suradnje s Registrom ovisnosti, u tijeku analiza prikupljenih uzoraka, a rezultati će biti dostupni kroz godinu dana.
Na naše pitanje zašto se Dubrovnik ne nalazi na popisu gradova uključenih u projekt, Vugrinec je pojasnila:
– Odabrani su veći gradovi diljem Hrvatske koji imaju prikladnu infrastrukturu za uzorkovanje otpadnih voda. Trenutno nemamo kapaciteta proširivati projekt, no u budućnosti takva mogućnost ostaje otvorena.
Inače, proširivanje istraživanja na više gradova omogućava usporedbu rezultata među različitim regijama Hrvatske.
– To pridonosi boljem razumijevanju obrazaca konzumacije droga i pruža vrijedan temelj za planiranje preventivnih i javnozdravstvenih mjera na regionalnoj i nacionalnoj razini – smatra Vugrinec. Dodaje kako je osnovni cilj ovog istraživanja dobiti objektivne podatke o potrošnji različitih psihoaktivnih tvari u urbanim sredinama.
Takvi podaci dopunjuju postojeće izvore informacija i pomažu stručnjacima, javnozdravstvenim institucijama i donositeljima odluka u oblikovanju učinkovitih politika i mjera prevencije.
Za kraj treba spomenuti i kako analiza otpadnih voda omogućuje znanstvenicima procjenu količine konzumiranih nedopuštenih droga mjerenjem razina tih tvari i njihovih metabolita izlučenih u urinu. Ova metoda, ističe se na stranicama HZJZ-a, pruža dragocjen uvid u geografske i vremenske trendove konzumacije droga unutar zajednica. Nadalje, pruža vrijedne podatke koji nadopunjuju tradicionalne pristupe istraživanju uporabe droga i omogućuje usporedbu rezultata kroz različite vremenske periode.
Dubrovnik isključen iz analize konzumacije droga – što se krije u našim otpadnim vodama?
