Jedno od temeljnih obilježja svijeta u kojem živimo je sveobuhvatni proces digitalne transformacije koji zahvaća sve aspekte društvenog života – istaknuo je rektor Sveučilišta u Dubrovniku prof. dr. sc. Nikša Burum pri potpisivanju Sporazuma o osnivanju zajedničkog poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju s dekanom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Juricom Pavičićem u petak u Rektoratu.
– Strategija razvoja Sveučilišta u Dubrovniku za razdoblje 2016.-2025. kao jedan od svojih temeljnih ciljeva navodi stvaranje preduvjeta za pokretanje poslijediplomskih doktorskih studija u suradnji s domaćim i inozemnim sveučilištima i istraživačkim institucijama. Međutim, u svom dosadašnjem razvoju Sveučilište nije bilo nositelj poslijediplomskih doktorskih studija, niti je sudjelovalo u izvođenju doktorskih studija iz područja ekonomije. Niz je razloga koji aktualni trenutak čine pogodnim za pokretanje poslijediplomskog doktorskog studija Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju. Među kreatorima ekonomske politike i predstavnicima akademske zajednice postoji širok konsenzus kako će digitalna transformacija utjecati na sve gospodarske sektore i odrediti potencijal rasta i razvoja svjetskih gospodarstava – rekao je.
– Suradnja sa Sveučilištem u Dubrovniku je izuzetno velika. Ona je bila uspješna i dosad te je rezultirala je ovim programom. Veselimo se prema staroj latinskoj maksimi ‘extra muros et intra’, dakle da suradnja koju ćemo ostvarivati i ubuduće bude ne samo u sklopu standardnih programa kao što je doktorski studij, nego imamo planove da suradnja sa Sveučilištem u Dubrovniku preraste u puno različitih oblika koji će odgovarati situaciji u okružju – rekao je Pavičić.
Prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić podsjetio je da se radi o prvom doktorskom studiju kojem je nositelj Sveučilište u Dubrovniku.
– Ovaj studij odgovara na zahtjeve tržišta rada na kojemu su za razvoj neophodni eksperti koji će svojim suvremenim pristupom pridonijeti stvaranju novih znanja, kreiranju novih inovativnih proizvoda i usluga u promjenjivom digitalnom okruženju. Prema nekim procjenama Europske komisije preko 90 posto poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Druga istraživanja ukazuju kako će preko 60 posto djece koja su danas upisali srednju školu u sljedećih 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje još ne postoje obrazovni programi, a da će glavni pokretač ove promjene biti upravo digitalne tehnologije – zaključio je.
– Grad Dubrovnik želi biti i jest lider u ‘smart city’ tehnologiji. Uvodimo ‘smart city’ projekte u prometu u mirovanju, prometu općenito, upravljanju turističkom destinacijom i u nizu drugih sektora koji se tiču Grad Dubrovnika, i nadam se da će ovo učiniti dodatan iskorak ka pozicioniranju Dubrovnika u snažno regionalno sveučilište, otvorenom za međunarodnu suradnju – rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.
O važnosti visokog obrazovanja govorila je i Renata Margaretić Urlić, savjetnica predsjednice Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i mlade.
– Predsjednica podržava ne samo visoko obrazovanje nego i cjeloživotno obrazovanje koje, iz statističkih podatak Eurostata, nam predstoji u budućnosti i to ne utopističkoj već realnoj. To nam daje obvezu da se ovakvim projektima i suradnjama trebaju posvetiti sveučilišta kao što je dubrovačko. Nedavno smo na obilježavanju obljetnice Sveučilišta u Zadru govorili o prednostima malih sveučilišta koja se mogu brže i jednostavnije transformirati i reprogramirati jer tako nam predstoji osposobljavanje za futuristička tržišta rada za koja moramo biti spremni – kazala je.
Božidar Jaković, prodekan za nastavu i studente Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na pojedinosti novog doktorskog studija.
– Što se same strukture tiče, polaznici će nakon nekih uvodnih radionica krenuti sa slušanjem određenih kolegija gdje su četiri osnovna obavezna kolegija, a nakon toga se dijele u module. Pet je osnovnih modula – marketing, menadžment, turizam, međunarodno poslovanje i digitalna ekonomija. Studenti će također morati iskušati svoje znanstvene vještine, poticat ćemo ih da odlaze na međunarodne konferencije, sudjeluju aktivno u prezentiranju različitih znanstvenih radova, i objavljuju u različitim značajnim znanstvenim časopisima – naglasio je.
Đivo Glanz