Povodom Svjetskog dana zdravlja HGSS stanici Dubrovnik nedavno je doniran glukometar, aparat za mjerenje razine šećera u krvi, proizvođača Bayer, uz pripadajući potrošni materijal (trakice i lancete).
Donacija je vrijedna preko 1000 kuna, a donirala ju je prodajna prestavnica za Dalmaciju Rina Pavlov, koja je zastupnica tvrtke MediLab.
Glukometar spada pod standardnu medicinsko-tehničku opremu liječničke torbe, njegova uloga je olakšati medicinskom osoblju HGSS stanice Dubrovnik u dijagnosticiranju i zbrinjavanju osoba sa hipoglikemijom (niska razina šećera u krvi). Pomoći će u prevenciji ozbiljnijih stanja hipoglikemije tj. šoka, isto tako pomaže u evaluaciji i potpunijoj dokumentaciji kod predavanja unesrećenog službi za Hitnu medicinu.
Šećerna bolest je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Rani simptomi bolesti su: povećano mokrenje, povećano uzimanje tekućine i povećano uzimanje hrane. Nažalost, od ove bolesti sve više mladih oboljeva i najveći je problem kasno otkrivanje kad već nastanu komplikacije. Potrebno je djelovati preventivno i redovito ići na sistematske preglede.
Osim osoba koje su oboljele,od posljedica hipoglikemije,ugrožene su i osobe koje se bave izrazito zahtjevnim sportovima, koje svoje fizičke mogućnosti dovede do krajnjih granica izdržljivosti. Osobe koje su najugroženije su: speleolozi, alpinisti, planinari, penjači, kajakaši i dr., no ugroženi su i sami gorski spašavatelji. Hipoglikemija je stanje organizma sa smanjenom razinom glukoze u krvi.
Takav poremećaj može biti izazvan povećanim tjelesnim naporima, a uzrokovan i neadekvatnom prehranom. Simptomi su: glad, znojenje, poblijedjelost, glavobolja, slabost, peckanje na usnama, smetenost,zaboravljivost, grčevi,lupanje srca, drhtavica, osjećaj straha,koma i sl.
Ne zaboravimo:
Ukoliko se u planini dogodi nesreća, HGSS se obavještava na slijedeći način:
• na telefon Državne uprave za zaštitu i spašavanje 112
• na svim obavještajnim točkama HGSS (najčešće su to opskrbljeni planinarski domovi), koje su vidno označene natpisom i znakom HGSS
Preporuča se da obavijest o nesreći daje svjedok nesreće jer će najbolje moći odgovoriti na pitanja u vezi nesreće. On treba dati slijedeće podatke:
• svoje ime, prezime, adresu i telefon
• ime, prezime, adresu i telefon unesrećenog
• kada se nesreća dogodila i kakve su ozljede
• gdje se unesrećeni nalazi (što točniji opis pristupa do mjesta nesreće)
• što je već poduzeto i tko je još obaviješten
Pripremili: Antonija Živković, bacc.med.techn (HGSS) i Đani Kobilić (HPD Sniježnica)