Potpisano je prvih pet programskih ugovora za javna sveučilišta u Republici Hrvatskoj – sa Sveučilištem u Dubrovniku, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, Sveučilištem u Rijeci, Sveučilištem u Slavonskom Brodu te Sveučilištem u Zadru. Plan je da novi način financiranja bude transparentniji i učinkovitiji, usmjeren prema rezultatima i kvaliteti znanstvenog i nastavnog rada. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs rekao je da su ovo ‘prvi programski ugovori kakvi programski ugovori trebaju biti’, javlja srednja.hr.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs potpisao je u utorak programske ugovore s predstavncima Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Slavonskom Brodu i Sveučilišta u Zadru. Potpisivanje programskih ugovora iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) ističu kao važan iskorak u unaprjeđenju sustava visokog obrazovanja te znanstveno-istraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
Državna tajnica Iva Ivanković istaknula je da se programski ugovori temelje na strategiji i četiri osnovna cilja, a to su podizanje znanstvene izvrsnosti, jačanje suradnje s gospodarstvom, povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja i jačanje društvene odgovornosti. Unutar ta četiri osnovna cilja, visoka učilišta odnosno sveučilišta nominirala su svoje posebne ciljeve. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs rekao je da su ovo ‘prvi programski ugovori kakvi programski ugovori trebaju biti’.
– Sada prvi put prelazimo na jedno plansko, višegodišnje financiranje sveučilišta. Da programski ugovori itekako pomažu boljoj organizaciji institucija i boljoj kvaliteti rada i rezultata govori nam iskustvo od protekle dvije godine, kada smo potpisali programske ugovore sa svim javnim znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj. Mogu vam reći da su rezultati i zadovoljstvo zaposlenika i institucija jako dobri i da u međuvremenu nije bilo zbilja nikakvih posebnih teškoća u realizaciji tih programskih ugovora. Rezultati su puno bolji nego što su bili ranije, kada govorimo o segmentu istraživačkog sektora naših javnih instituta u Hrvatskoj – rekao je Fuchs.
Kako kaže, vjeruje da će tako biti i sa sveučilištima. Dodao je da se krajem tjedna očekuju dogovori sa Sveučilištem u Splitu i Sveučilištem u Osijeku.
– Nadam se da će u tom paketu biti i Zagreb. To je jedno veliko, komplicirano Sveučilište, ali mislim da su i oni na dobrom putu – zaključio je Fuchs.
Važan iskorak u unaprjeđenju sustava visokog obrazovanja
Rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora Josip Faričić rekao je da je sustav znanosti i visokog obrazovanja u svakoj državi temelj društvenog gospodarskog razvoja. Kako kaže, financije koje se ulažu u taj sustav nikako ne bismo trebali gledati kao mjesto troška, nego kao nešto što omogućuje generiranje novih ideja koje se pretaču u znanje i tehnologije.
– U tom smislu, ovih oko 650 milijuna eura plus 20 milijuna eura namijenjenih iz NPOO programa za znanstveno-istraživačke projekte je doista novac koji je predviđen za budućnost naše domovine – istaknuo je Faričić.
Ukupna vrijednost programskih ugovora za četverogodišnje razdoblje za prvih pet sveučilišta koja su završila pregovore je 639.469.104,48 eura, od čega je 19.839.091,83 eura dodatnih sredstava predviđenih za istraživačke projekte iz NPOO-a. Programski ugovori unaprijedit će sustav visokog obrazovanja te znanstveno-istraživačke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
Programskim ugovorima svako sveučilište, pa tako i fakultet, trebalo bi dobivati točno onoliko novca koliko mu je potrebno. Ministarstvo predlaže osnovnu komponentu u kojoj su uključene plaće i materijalni troškovi, a na temelju konkretnih ideja i rada, sveučilišta te fakulteti dobivaju dodatna sredstva u razvojnoj i izvedbenoj komponenti. Upravo tim dvjema komponentama fakulteti mogu dobiti sredstva za svoj daljnji razvoj, istraživanja i znanstvenu djelatnost.
Velika je to promjena od dosadašnjeg modela koji mnogi dekani ocjenjuju neodrživim jer se previše koncentrira na broj upisanih studenata. Podsjetimo, novi Zakon o visokom obrazovanju i znanosti, kojim je propisana ova reforma financiranja, stupio je na snagu prije gotovo tri godine, no na novi način financiranja prva javna sveučilišta prešla su tek sada. Dodajmo, prvih 14 programskih ugovora Ministarstvo obrazovanja potpisalo je još u prosincu 2023. s javnim znanstvenim institutima i jednim javnim veleučilištem, a mjesec dana nakon toga, u siječnju 2024. potpisano ih je još 13.
