Umjetnica iz Dubrovnika Anabel Zanze predstavit će se samostalnom izložbom ‘Slovoenciklopedijske jedinice / Letter Encyclopaedia Entries’ u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.
Izložba je rezultat je njezina tridesetgodišnjeg istraživanja likovnog potencijala latiničnoga pisma i višegodišnjeg istraživanja Brailleeva pisma, kojim svijet vlastite likovnosti približava osobama oštećena vida, ali i doprinosi približavanju svijeta videćih osoba i svijeta osoba s oštećenjem vida. Riječ je o inkluzivnoj izložbi u kojoj se spajaju tekst, slika, taktilni i zvučni zapisi s ciljem stvaranja prostora zajedničkog doživljaja umjetnosti za videće i nevideće osobe.
Anabel Zanze sastavila je sedam tekstova u formi enciklopedijskih natuknica. Ti se tekstovi u prvi mah čine učenim obrazlaganjem određenih enciklopedijskih natuknica, no, uskoro se pred čitačem ili slušačem pretvaraju u distopično, ironično-humorno štivo. Poticaj za pisanje slikarica je našla u Orwellovu romanu ‘1984’ i njegovoj interpretaciji totalitarnih režima, s kakvima se i danas suočavamo. Poput Orwella, koji je kreirao rječnik ‘novozbora’, i Anabel Zanze kreira novokovanice, od kojih su za ovu izložbu ključne novoriječi ‘Slovokracija’, ‘Slovosenat’, ‘Slovoprincipia’, ‘Slovostijeg’, ‘Slovograničnik’, ‘Slovoistuna’ i ‘Slovomanifest’.
Za publiku koja ne zna hrvatski jezik, a služi se engleskim ili talijanskim, slikarica je tekstove,
u vrsnim prijevodima Andyja Jelčića i Serene Todesco, digitalno „prelomila” te iz njihovih pdf-ova izradila fotografije. Tako se i internacionalnoj publici omogućuje da dokuči njihov sadržaj. Za slijepe i slabovidne osobe koje čitaju hrvatsku brajicu, tekstovi su otisnuti na alubondovima i dostupni za taktilno čitanje. Za slijepe i slabovidne osobe, koje ne čitaju brajicu, i videće osobe kojima je audio format draži od vizualnoga, tekstovi su tonski snimljeni. Uz svaki je od izložaka na Brailleevom pismu postavljen QR kod koji omogućuje slušanje audio-zapisa ispisanog teksta. Topao, ali i tehnički oblikovan Anabelin tekst ‘Uvod u izložbu’, kojim slijepe osobe provodi kroz galerijski postav, čita ona sama. Slovoenciklopedijske
jedinice – da se pojača dojam distopijske otuđenosti – čita umjetna inteligencija. Tekst povjesničara umjetnosti Vanje Babića o Zanzinu likovnom izričaju i ovoj izložbi interpretira Jelena Obradović Mojaš, a biografiju slikarice, njezin rođak i glazbenik Marko Lasić Nered.
– Doista je začudno kako Anabel Zanze svoje slike-tekstove – ovom prigodom prezentirane u Galeriji Kranjčar – uspijeva učiniti poetičnima, pa i duboko humanima. A ta začudnost još će biti veća nakon što ih počnemo i čitati. Radi se, naime, o posve ‘suhim’, u enciklopedijskoj ili leksikonskoj maniri ispisanim sadržajima. Podloge su bijele, a slova tamna te nadasve
minuciozno izrađena. Kada, međutim, počnemo osvješćivati i promišljati ono što smo čitajući promatrali, ili možda ipak promatrajući čitali, u misli nam nužno dolazi lik umjetnice kako u tišini, posve predano, zapanjujuće strpljivo, čak i mukotrpno, u različita doba dana i noći vlastoručno ispisuje svoje slike – kazala je kustosica izložbe Vanja Babić.
Kustosica je na kraju posebno istaknula dio izložbe kojim se najviše izražava autoričin humanizam i inkluzivnost. Objasnila je da svaka slika ima i svoje umanjene replike s tekstovima na talijanskom i engleskom jeziku, čime se pokazuje želja da se poruka umjetnosti učini univerzalnijom i pristupačnijom širem krugu ljudi. No, ono što je posebno naglasila kao najvrjednije jest činjenica da su dostupne i verzije na brajici – pismu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama.
Izložba se otvara večeras u 19 sati te ostaje postavljena do 8. studenog 2025.
