Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica ponovno je pokrenula pitanje o kvaliteti prehrambenih proizvoda koji se prodaju pod istim imenom u tzv. „starim članicama EU-a” i „novim članicama EU-a”.
Ponovno se aktualiziralo pitanje nejednakih, odnosno lošijih standarda proizvoda na istočnoeuropskom tržištu u odnosu na zapadno.
– Svaki svoj istup u Europskom parlamentu započinjem sa željom da se uklone sve razlike između eurozone i „ne-eurozone“, Schengena i „ne-Schengena“, ali i razlike između Istoka i Zapada – tu prije svega mislim na političke razlike. No slučaj s proizvodima konkretan je primjer jer postoje indicije o razlikama u sastavu i okusu proizvoda za zapadno i istočno tržište. Dakle, ovdje se ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego želja da sve države članice Europske unije imaju jednake standarde, te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi – kaže Dubravka Šuica.
Kako se navodi u priopćenju iz njezinog ureda, Šuica je u više navrata obavijestila Europsku komisiju putem pismenih zastupničkih pitanja, upitavši Europsku komisiju prati li stanje i poduzima li radnje kako bi se uveo red na jedinstvenom tržištu. Na taj se način željelo ukazati na očitu diskriminaciju građana istočnoeuropskih zemalja.
– Iako Komisija navodi da ‘može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija kao i dostupnosti i pristupu sirovinama’, ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača – smatra Šuica.
U startu je izjavu potpisalo 84 zastupnika, a u drugom pokušaju je uz 58 zastupnika supotpisnika sakupljen ukupno 141 potpis. Očito je da su zastupnici zapadnoeuropskih zemalja nevoljko stavljali svoj potpis na ovakvu inicijativu te je bilo teško doći do potrebnih 376 potpisa za nastavak procedure, ali sada je evidentno da se ova problematika aktualizirala u srednjoeuropskim državama koje su odlučile da „ne žele biti europska kanta za smeće“.
– Zašto bismo pristali na lošije? Nećemo ostati ravnodušni jer su i građani Jugoistočne Europe također građani prvog reda i zaslužuju jednake standarde – zaključila je zastupnica.
