Koncert pod nazivom Enigma Jarnović održat će se ovog ponedjeljka u atriju Kneževa dvora u suradnji Laus Akademije Dubrovnik i Dubrovačkog simfonijskog orkastra. Koncert je posvećen jednom od možda najzanimljivijih violinista osamnaestog stoljeća
Iako ga hrvatski i poneki svjetski muzikolozi ne ubrajaju sa sigurnošću u hrvatske umjetnike, njegov je život i djelo, koje je i u njegovo vrijeme nadilazilo granice zemalja u kojima je djelovao, a pogotovo njegovo ime (Mane) te podatak da je rođen u vodama oko Raguse bili dovoljni da mu se posveti jedan koncert s programom koncertantnih dueta za dvije violine, uz uvjerenje da je njegov opus zaslužio da se njime sustavno bavi i dalje u okviru LAUS Akademije u Dubrovniku.
Na koncertu će nastupiti violinisti Marija Bašić, Ruta i Fran Bobić, Anđela Lijović, Ante Slišković i Tomislav Špehar.
Ivan Mane Jarnović (Dubrovnik ?, 1747. – Petrograd, 1804.). rođen je najvjerojatnije u vodama oko Dubrovnika dok su mu roditelji porijeklom iz Hrvatske putovali brodom prema Italiji. Violinist virtuoz putovao je diljem Europe, senzacionalan debi je imao na Concert Spirituel u Parizu 25. ožujka 1773., nakon čega je postao poznati i priznati violinist čije sviranje – prema tadašnjem tisku – krasi elegancija i izražajnost. O njegovim nastupima u Beču izvješćuju i Leopold Mozart i K. D. von Dittersdorf hvaleći jasnoću tona, čistoću intonacije, neobičnu lakoću pri izvođenju i najtežih tehničkih bravura te nadasve pjevnost kantilene. Živio je i nastupao u Parizu, Berlinu, Varšavi, Petrogradu, Beču, Stockholmu, Baselu, Dublinu, a nastupao je i na koncertima u čast dolaska Josepha Haydna u London.
Skladao je pedesetak djela uglavnom za violinu, od kojih 22 violinska koncerta (17 sačuvanih) te je prvi koji je polagani stavak svojih koncerata nazvao Romanca što ubrzo prihvaćaju njegovi suvremenici. Djela mu karakterizira nadahnuta pjevnost i zahtjevna virtuozna izvodilačka tehnika. Sačuvano je devet koncertantnih dua za dvije violine od kojih su tri obrade gudačkih kvarteta. Djela su mu još za života tiskali mnogi europski nakladnici što potvrđuje popularnost među izvođačima, a drugi su skladatelji često koristili njegove teme u svojim djelima. Imao je niz učenika, a jedan od njih je bio i George Bridgetower kojemu je originalno Beethoven posvetio Kreutzer sonatu.
Prema memoarskoj literaturi, bio je nagle ćudi, sklon svađama te je njegov nemiran život putujućeg virtuoza isprepleten sukobima, sporovima pa i dvobojima. Danas možemo reći da je bio jedan od najvećih violinističkih virtuoza 18. stoljeća.