''Postoji imovinsko-pravni spor zbog kojeg se vodi sudski proces te će država učiniti sve da se on što prije riješi. Natječaj će se raspisati unatoč tome, a kada se steknu svi potrebni uvjeti, investitor će moći podnijeti zahtjev za dozvole'', odgovorili su nam iz Ministarstva turizma na naš upit o tome je li istina kako je situacija s Kuparima 'pravo čista'.
Naime, kroz nacionalne medije početkom tjedna odjeknula je informacija kako ''nakon skoro godinu dana rada na uklanjanju administrativnih zapreka, investicijski projekt Kupari konačno je “čist” i spreman za raspisivanje natječaja za pronalazak investitora'', no prava istina pokazala se ipak malo drugačijom.
Bruer: Ne dam zemlju!
Podsjetimo, kako smo već pisali prije nepunih mjesec dana, postupke na sudu za povrat zemljišta na tom predjelu protiv države vode dvije obitelji iz Župe, a duList je razgovarao s Vlahom Bruerom, vlasnikom čestice unutar zone Kupari 4 zbog koje je Vlada čekala s natječajem. On u sredini kompleksa posjeduje nešto manje od 1000 metara četvornih zemlje koje ne želi prepustiti Vladi, barem ne po uvjetima koje su mu ponudili.
– Rješenje je na mojoj strani, ali se žalilo Županijsko državno odvjetništvo. Sada je to na daljnjoj proceduri u Zagrebu, ali po prvostupanjskom rješenju zemlja se meni treba vratiti – rekao nam je tada Vlaho Bruer na naš upit o tome što se događa s spornom česticom zemlje i u kakvoj je fazi sudski postupak.
I danas, mjesec dana kasnije Bruer je za duList potvrdio kako on nikakvu informaciju o tome da je njegov sudski spor gotov.
-Nitko mi ništa nije rekao, ja ništa o tome ne znam – rekao nam je Bruer te dodao kako ne odustaje od postupka i ostaje pri svome.
Podsjetimo, on nam je još tada rekao kako su mu jednostavno neprihvatljivi uvjeti koje mu je nudila Vlada.
– Ne želim prodavati zemljište državi, oni su mi za njega nudili pet-šest kuna po kvadratu, na što sam se ja žalio, to je vrijeđanje i podcjenjivanje – istaknuo je tada Bruer koji kaže da bi to zemljište pripojio 'makar ih prodao kao park', te dodaje kako mu je neshvatljivo kako može biti takva cijena metra četvornog za nešto što će biti turistički kompleks.
– Oni su mi nudili šest kuna po metru četvornom i to u obveznicama od 20 godina RH – podijelio je s nama tada Bruer te dodao kako je ukupna cifra bila 5200 kuna.
– Da mi ponude 300 eura po kvadratu možda bi im i prodao, ali po ovoj cijeni nikako – rekao je tada vlasnik sporne čestice zemlje.
No čini se kako je državi dosadilo čekati sudsko rješenje, a u uvjerenost pozitivnog ishoda uvjereni su dovoljno da idu u natječaj s 'šporkim papirima'.
Investitori nisu problem, cijena sitnica?
Kako su istaknuli u ministarstvu turizma, ''tekst natječaja zaista je u završnoj fazi, ali objavi moraju prethoditi odluke nadležnih tijela o predloženim načinima raspolaganja državnom imovinom, što će zahtijevati još neko vrijeme. Očekujemo da će se natječaj raspisati u rujnu te da ćemo do kraja godine imati izbor investitora'', a neslužbeno se doznaje kako je u igri nekoliko velikih igrača. U oči upada Karisma hotels Adriatic, tvrtka koja je u vlasništvu njemačkog TUI-ja, meksičke Karisme International te Agrokora hrvatskog magnata Ivice Todorića, a koja je u lipnju kupila Hotel Koločep za 36, 4 milijuna kuna, potom turski Rixos, a špekulira se i o investitorima iz bivšeg SSSR-a.
Kako se pak neslužbeno može doznati, Kupari će u koncesiju na vrijeme ne manje od 50 godina, a nakon raspisivanja natječaja svi potencijalni investitori imati će vremena procijeniti situaciju sami za sebe, a prema grubim procjenama početna cijena kretati će se oko 200 do 220 milijuna eura. Jedna od problematičnih stavki Kupara bila je i sporni hotel Grand koji je imao status zaštićenog dobra. Kako su nam odgovorili iz resornog ministarstva, ta situacija je riješena.
''Svi detalji s Ministarstvom kulture su usuglašeni. Na svim izgrađenim objektima primjenjivat će se pravo građenja na odgovarajući rok'', kazali su nam iz ministarstva Darka Lorencina, a to prevedeno znači kako su u Ministarstvu kulture zbog pojednostavljivanja situacije pristali 'zatvoriti' oči na status Granda, ali samo kako ne bi bila potrebna dva natječaja. Rušenje ovog hotela neće biti dozvoljeno, dok za druge građevine to ostaje otvoreno pitanje.
Prijeratna perjanica
Inače stariji žitelji hrvatskog juga sjećaju se Kupara kao jednog od najjačih kompleksa na obali. Uz nešto manje od 100 zaposlenih ostvarivali su oko milijun i po noćenja. Prema sadašnjim planovima na mjestu nekadašnjeg vojnog kompleksa trebali bi niknuti hoteli s kapacitetom većim od dvije tisuće kreveta, a sama vrijednost investicije procjenjuje se na više od 250 milijuna eura.
No, iako nitko neće i ne može osporiti da su Hrvatskoj investicije potrebne ostaje otvoreno pitanje načina njihova ostvarivanja. Raspisivanje natječaja bez rješavanja svih 'repova' možda nije najbolja praksa, ali to Banske dvore čini se ne smeta.