Hrvatska komora arhitekata – Područni odbor Dubrovnik, Društvo arhitekata Dubrovnika i Studentski centar Sveučilišta u Dubrovnika pozivaju na 5. predavanje u ciklusu „Grad kao mjera“ pod nazivom “#fulloflife? – Kritika spektaklizacije obalnog krajobraza”.
Predavač je Mate Rupić mag.ing.prosp.arch., ovlašteni krajobrazni arhitekt. Predavanje će se održati u ponedjeljak, 25. rujna u 18 sati u maloj dvorani novog Studentskog centra u Dubrovniku, Marka Marojice 2b.
Predavanje je osmišljeno u radionici platforme „Krajobrazovanje“ u suradnji sa suosnivačima platforme krajobraznim arhitektima Zrinkom Maranić i Stjepkom Golubićem.
– Povijesna središta obalnih gradova Hrvatske iz perioda tranzicije izlaze kao prostori turističke eksploatacije. Graditeljska baština, vizualno-estetske kvalitete javnih prostora i romantizirana slika mediteranske kulture i načina života dominiraju reklamnim panoima, pamfletima i video spotovima turističkih operatera. Paralelno s tim procesom bilježimo trendove iseljavanja lokalnog stanovništva i inflaciju stanova za dnevni najam, dok ekstremi prenapučenih starih gradskih jezgri ljeti i “gradova duhova” zimi dovode u pitanje kompletan urbanitet spomenutih sredina.
Međutim, što je s periurbanim, ruralnim prostorima i širim kulturnim pejzažem jadranske obale i njezinog zaleđa? Kakav je današnji odnos turističke industrije prema tim područjima i kako se kao struka odnosimo prema politikama njegovog planiranja, zaštite i (održivog) korištenja? Što dobivamo, a što kao društvo gubimo spektalizacijom ovih područja? Jesu li ona tek prostorno-ekonomski resurs ili kulturni kapital koji pred nas stavlja odgovornost njegovog očuvanja i prenošenja nekim budućim naraštajima u (post)turističkoj budućnosti?
Ovako složena pitanja zasigurno zaslužuju dugoročne, multidisciplinarne i cjelovite analize, rasprave i odgovore. U predavanju pod naslovom “#fulloflife? – Kritika spektaklizacije obalnog krajobraza”, iz perspektive mladih stručnjaka s područja planiranja, oblikovanja i produkcije pejzaža, ponuditi ćemo svoje tumačenje spomenutih procesa i njihovih implikacija na periurbani i ruralni prostor. Cilj nam je također, zajedno s publikom i članovima lokalne zajednice, promisliti alternativne modele, metode i pristupe njegovog uređenja, korištenja i upravljanja. Ako je među strukom i zainteresiranom javnosti već ustanovljen konsenzus kako se radi o našem najvećem resursu i zajedničkom dobru, onda je vrijeme da krenemo djelovati – navode iz komore.