Društvo arhitekata Dubrovnik poslalo je primjedbe nakon uvida u Prijedlog Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ‘Radeljević-Libertas’ te Prijedloge Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika. Njihovo priopćenje prenosimo u cjelosti:
1. ID UPU
1.1. Opće primjebe
Izrada ovih Izmjena i dopuna UPU-a nije sukladna Odluci o izradi donesenoj na Gradskom vijeću grada Dubrovnika 09. svibnja 2022. godine jer se u točki 6. Odluke o izradi kao ciljevi navode:
– revidiranje urbanističkih parametara i uvjeta gradnje sukladno stanju na terenu i novim stručnim spoznajama artikuliranima u stručnim studijama, podlogama i dokumentima iz članka 7. ove Odluke, na način da se daju smjernice za izgradnju novih struktura koje će unaprijediti modele i tipove buduće gradnje uz povećanje udjela visokog zelenila na česticama, odnosno očuvati ambijentalne karakteristike prostora i ostvariti harmoničan sklad cjeline
– omogućavanje realizacije planom predviđenih sadržaja uz unaprjeđenje planirane infrastrukturne mreže unutar obuhvata.
– formiranje novih javnih i hortikulturno uređenih površina,
– osiguranje planskih preduvjeta za realizaciju gradskih projekata.
a s kojima ovaj prijedlog ID UPU niti u jednom cilju nije usklađen, i analogno istom ni kod prijedloga ID PPU-a i prijedloga ID GUP-a za prostor obuhvata ID UPU-a.
Protivno ovim ciljevima i razlozima izrade navedenih prijedloga prostornih planova navedenim u točci 3. Odluke o izradi, isključuje se gradnja glavne gradske tržnice, mijenja cjelokupno prometno rješenje Poslovnog centra Gruž i šire, i jer se razmatra samo područje obuhvaćeno UPU-om, u cijelosti negira sadržaj graditeljske baštine upravne zgrade Dubrovačkog električnog tramvaja, nezakonito uklonjene, koju prem svim važećim prostornim planovima Grada Dubrovnika treba obnoviti jer je i nadalje planska odrednica prostornih planova Grada Dubrovnika, upravo s ciljem očuvanja “ambijentalnih karakteristika prostora i ostvarenja harmoničkog sklada cjeline”, kako se to navodi u alineji 1.ciljeva u točci 6. Odluke o izradi.
U istoj alineji 1. ističe se cilj:“da se daju smjernice za izgradnju novih struktura koje će unaprijediti modele i tipove buduće gradnje uz povećanje udjela visokog zelenila na česticama”, što se ovim prijedlogom ID UPU-a na česticama u zonama 3. i 4.u cijelosti predlaže ukinuti u odnosu na dosadašnje odredbe UPU-a i odredbe GUP-a, i “prebaciti” ih u izdvojenu novu zonu oznake Z1 iza ili sjeverno od objekata koji se predlažu graditi visine do 22 metra, sukladno važećem GUP-u, a protivno Konzervatorskoj podlozi za kontaktnu zonu svjetskog dobra Starog grada Dubrovnika, s kojom bi se novi GUP u izradi trebao uskladiti.
Konzervatorska podloga na koju se izrađivač ovih izmjena i dopuna prostornih planova uporno poziva ali je ne provodi u prijedlozima izmjena i dopuna ovih planova, što dodatno nije sukladno razlozima izrade ovih izmjena i dopuna, navedenih u točci 3. u Odluke o izradi, a time i stavu Gradskog vijeća grada Dubrovnika iz svibnja.2022. godine.
Ni slijedeći cilj: “omogućavanja realizacije planom predviđenih sadržaja uz unaprjeđenje planirane infrastrukturne mreže unutar obuhvata” nije postignut, jer se protivno pravilima struke u prostornom planiranju razmatrao samo prostor unutar obuhvata ID UPU-a, a ne širi prostor grada Dubrovnika, posebno zona Poslovnog centra Gruž, a nisu uvažene ni smjernice Konzervatorske podloge za kontatnu zonu, jer se i nadalje predlaže prolaz kroz povijesne vrtove zapadno od promatrane lokacije, protivno i smjernicam Srategije Grada Dubrovnika do 2030 godine, kroz ciljeve očuvanja graditeljske i krajobrazne baštine ovog područja.
Rezultat prometnog rješenja za ovo područje je novi konflikt u prostoru vezan za Vukovarsku ulicu na koju se u nešto izmaknutom raskršću uključuje i prometnica između zgrada Atlanta i Gradskog bazena, koja dovodi ukupan promet iz predjela Montovjerne, Lapada i poluotoka Babin Kuk, s najvećim kapacitetom turističkih sadržaja, u pravcu Gruža i prometnog terminala pomorskog, cestovnog i zračnog prometa, što je bilo nužno uzeti u razmatranje prilikom izrade ovih novih parcialnih prometnih rješenja za zapadni dio grada Dubrovnika.
Pri ostvarivanju ovog cilja bilo je nužno provjeriti ukupni profil Vukovarske ulice u prolazu kroz tzv.PoslovnI centar Gruž i rezervirati prostor unutar promatranog obuhvata za moguće širenje, veće od predložene nove trake za autobusna stajališta, kao i provjeriti novu odredbu GUP-a (ID GUP-a iz 2014), a sada i prijedloga ID UPU-a, da se u prostoru obuhvata plana reducira broj planiranih parking mjesta s 400 na 200 mjesta, dok važeći GUP Dubrovnika u Odedbama za provođenje članku 110 u podnaslovu Područja u transformaciji, Poslovni centar Gruž, alineja 24, navodi: „200 parking mjesta za Bazen … izvan građevinske parcele na javnim parkiralištima ne dalje od 200 metara (Javna parkirališta)“ što je potrebno preispitati sagledavajuće sve odredbe važećeg GUP-a te vratiti prethodno utvrđenu potrebu od 400 ili više parking mjesta, s obzirom na povećan interes investitora za gradnju na predmetnoj lokaciji uz već ostvarenu i odobrenu izgradnju u Poslovnom centru Gruž.
U odnosu na utvrđeni cilj iz Odluke o izradi: „formiranje novih javnih i hortikulturno uređenih površina“ moguće je utvrditi da predložena supstitucija važećim UPU-om od 30% ukupnih povšina namjenjenih zelenilu, sažimanjem istog u novo predloženoj zoni Z1 parkovne namjene, sjeverno od planiranih visokih objekata i udaljene od pjašačkih komunikacija Poslovnog centra Gruž uz Vukovarsku ulicu, nije zadovoljenje cilja utvrđenog Olukom o izradi kao ni važećim odredbama GUP-a Dubrovnika.
Slijedom navedenog, ostvarenje cilja Odluke o izradi: „osiguranje planskih preduvjeta za realizaciju gradskih projekata“ nije ostvariv bez većih izmjena i dopuna ovako predloženih izmjena i dopuna prostornih planova na Javnoj raspravi, posebno u dijelu zone Poslovni centar Gruž u kojem nije vidljiv javni interes grada Dubrovnika, izuzev prijedloga nove zone Z1 parkovne namjene u najmanje pristupačnom dijelu prostora i u sjeni planiranih visokih objekata te teško pristupačnom osobama s invaliditetom, uz planirano sveobuhvatno isključivanje svih drugih javnih sadržaja od interesa za Grad Dubrovnik planiranih vaećim UPU-om i GUP-om Dubrovnika.
1.2. Pojedinačne primjedbe i prijedlozi
Pored navedenih Općih primjedbi na izmjene i dopune UPU-a ističu se i pojedinačne primjedbe, koje je dodatno potrebno preispitati, izmjjeniti i dopuniti u grafičkom i tekstualnom dijelu elaborata ID UPU-a upućenog na Javnu raspravu i to:
1.2.1. Članak 6. i 10. odredbi za provođenje mijenja se na način protivan GUP-u i Odluci o izradi na način da unutar obuhvata ID UPU ukida javne prometne površine i javnu garažu, što nije prihvatljivo jer se radi o prostoru unutar Poslovnog centra Gruž i tzv Gradskom projektu, s planiranim javno privatnim partnerstvom u izgradnji zbog zadovoljenja svih javnih potreba grada Dubrovnika na ovom prostoru (glavna gradska tržnica, javna garaža i ostali javni sadržaji planirani važećim UPU-om).
1.2.2. Potrebno je vratiti odredbe članka 12. koji navodi vrste javnih prometnih površina unutar prostora UPU-a, a koje odredbe se ne mogu zamijeniti odredbom o načinu izgradnje TS unutar ovog prostora.
1.2.3. Dosadašnji sadržaj članka 15. treba u cijelosti zadržati a dodati i dva nova stavka kako je to predloženo i prikazano plavom bojom. Nije potrebno isključivati „gradske komunalne servise“ i drugo navedeno od interesa za Grad Dubrovnik.
1.2.4. Potrebno je vratiti odredbe članaka 21. 22. i 23. važećeg UPU-a u Odredbama za provođenje, a koji se odnose na sadržaje javne namjene kao što je glavna gradska tržnica, prostor upravne zgrade bivšeg Dubrovačkog električnog tramvaja i druge javne sadržaje planirane prostornim planovima Grada Dubrovnika. Provjeriti ih, ali ne ih potpuno isključiti.
1.2.5. Odredbe članaka od 37. do 43. potrebno je izmijeniti sukladno konačno odabranom prometnom rješenju šireg prostora ubuhvata UPU-a i prilagoditi ih odabranom prometnom pristupu.
1.2.6. Odredbe članka 44. su u cijelosti ne prihvatljive jer ukidaju javnu garažu odnosno javno parkiralište, a u članku 32.a, kako se netočno navodi, nisu sadržane navedene odredbe.
1.2.7. Odredbe članka 45. koji ukida javne trgove sukladno važećem UPU je u cijelosti neprihvatljive jer su protivne javnom interesu grada Dubrovnika već iskazanom pri izradi važećeg UPU-a, a nisu sukladne ni razlozima ni ciljevima izrade ovih izmjena i dopuna UPU-a.
1.2.8. Odredbe članka 63. stavak 1. i 2. su u cijelosti neprihvatljive i protivne urbanoj matrici prostora koji se želi očuvati i unaprijediti novom izgradnjom, a protivane su primarno i Konzervatorskoj podlozi na koju se izrađivač učestalo poziva, i trebaju ostati neizmijenjene u odnosu na važeći UPU.
1.2.9. Odredbe članka 72., pravilno iskazane, potrebno je ugraditi u ostale odredbe koje su vezane za zelene povšine s ciljem očuvanja krajobraznih značajki ovog prostora kako je to prethodno prigovoreno.
1.2.10. Članak 80. važećeg UPU-a koji određuje obvezu provođenja urbanističko-arhitektonskog natječaja ne ukidati nego zadržati, posebno iz razloga pozivanja na vrsnoću izgrađenog prostora i Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020, Apolitika-Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju u trenutku donošenja Odluke o izradi, kao i trenutno važećem Zakonu o prostornom uređenju, što ovaj prostor kontakne zone UNESCO-ve cjeline zasigurno zavrijeđuje.
1.3. Prijedlozi na pojedine dijelove ID UPU RADELJEVIĆ-LIBERTAS’
1.3.1. POPREČNE PJEŠAČKE VEZE
Između zgrada anagrafskih oznaka A. Hebranga 53 i 47 nalaze postojeće javne skale položene preko čestica u privatnom vlasništvu. Bez obzira na vlasništvo, skale prema Zakonu o cestama predstavljaju javnu prometnu površinu. Prema mogućnosti koja je zadana u ID UPU-u da se izgradi zgrada značajnih dimenzija u odnosu na neposrednu okolinu, pješake iz navedenih skala bi se usmjerilo da zaobilaze takvu megastrukturu, pa bi postojeće skale u potpunosti izgubile smisao. Naime, pješacima koji se spuštaju iz Šipčina na Rivu na preko 100 metara, a što predstavlja bitan pješački smjer, naročito bitan kad se ima u vidu potreba da se smanji kolni promet, tj. potreba za automobilima, onemogućit će se najkraća veza. Vrijedi se podsjetiti kako je za pješake od krucijalne važnosti omogućiti najkraće moguće pješačke veze.
U skladu s razlozima za ID UPU-a „Revidiranje i poboljšanje infrastrukturnih i drugih uvjeta“, predlaže se izmijeniti sjeverni dio obuhvata na način da se predvidi pješački koridor koji bi bio nastavak postojećih gore spomenutih skala.
Kako bi se osigurao koridor, Grad bi nakon realizacije mogao upisati pravo služnosti na aktualne, odnosno novoformiranu građevinsku parcelu.
1.3.2. MAPA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
Mapa 4. Način i uvjeti gradnje i na njemu prikazivanje pojedinačnih namjena nije sasvim u skladu s Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), a dalje je opisano i kako.
Boje koje se primjenjuju za te namjene nisu za njih uobičajene. Primjerice, ima u žutoj boji prikazane pješake površine, iako se tom bojom označava stambena namjena koja je prisutna u ID UPU-u. Nadalje, zone 1 i 2 koje su označene namjenama M2 i S nisu šrafirane kao gradivi dio nadzemno. Na takav način se javnost dovodi u zabludu o intenzitetu izgrađenosti. Naime, i M2 i S površine imaju ili će imati gradivi dio površine.
U kontekstu pješačkih površina, eventualno predviđeni pločnici uz planirane kolne dijelove prometnica nisu označeni tom žutom bojom, pa se nameće pitanje postoji li uopće primjerena mogućnost pješačkih veza uz kolnike. Traži se da se dosljedno označe sve planirane pješačke površine.
Označena je isključivo postojeća pješačka površina u siromašnim postojećim gabaritima, iako je donošenje ID UPU-a izvrsna prilika da se formira koridor kontinuiranog presjeka. Takva planerska odluka bi naročito bila u skladu s Odlukom u dijelu u koji se odnosi na potrebu osiguranja javnog prostora.
Traži se da se pješački promet u potpunosti definira u svim njegovim koridorima.
Obzirom na izloženost krovova unutar Gruškog polja, sve krovove novih građevina bilo bi dobro rješavati kao „zelene.
1.3.3. KOLNI PROMET
Ukidanje postojećih i planiranih ulica krajnje je opasno za prokrvljenost grada. Planirano smanjenje poprečnog presjeka pristupne ulice za tunel iza ljetnikovaca, prilično je izvjesno, prouzročit će nerješivi problem, tj. opasnu situaciju kad se ostvare uvjeti za izgradnju tunela. Poprečni presjek te ulice nije primjeren njenoj planiranoj centralnoj ulozi.
Izradi ID UPU-a je prethodila Komparativna analiza varijantnih rješenja uz prijedlog idejnog prometnog rješenja zone Radeljević – Libertas, dalje Analiza, koju je izradio Fakultet prometnih znanosti, Zavod za prometno planiranje 2023. godine. Već je iz naslovu Analize i tipfeleru koji se pojavljuje jasno na kakav način je Analiza izrađena. Analiza nije obuhvatila dostatan broj varijanti rješenja povezivanja Ulice A. Hebranga i Vukovarske ulice.
U Analizi nije analizirana (prijeka) potreba da se ovije dvije ulice kolno povežu. Naime, Ulica A. Hebranga u svojoj značajnoj duljini nije kolno spojena s Obalom Stjepana Radića, odnosno Vukovarskom ulicom koja se na nju nastavlja. Radi se o barem 2 kilometra duljine koridora. U periodima kolne preopterećenosti, veza između ove dvije ulice je od vitalnog značaja za interventna vozila (protupožarna, hitna pomoć i slično).
Budući da vlasništvo ni na koji način ne obvezuje jedinicu lokalne samouprave da donese plan koji je u skladu s javnim interesom, a primarni javni interes je osigurati protočnost mreže i alternativne veze u slučaju prometnih čepova, predlaže se preispitati rješenje kolnog povezivanja dviju ulica upravo na ovoj lokaciji – jer je jedina preostala „prazna“, i to pomoću spiralne cestovne petlje. Obzirom na dimenzije praznog dijela obuhvata ID UPU-a, prilično je izvjesno da bi se unutar te petlje mogla osigurati izgradnja svih predviđenih namjena, a istodobno i dijela cestovnog koridora koji se, primjerice, pomoću spiralne petlje spušta s više na nižu kotu i/ili obrnuto.
Nadalje, uopće nije preispitivano prometno rješenje koje je tvrtka B2 Kapital poslala dana 29. 7. 2022. godine u očitovanju Gradu Dubrovniku, a koje ima puno gušću mrežu prometnica i kojim je predviđen spajanje Ulice A. Hebranga i priobalnog dijela. Traži se od izrađivača ID UPU-a da ispita opravdanost i ovog idejnog rješenja.
1.3.4. SPAJANJE NOVOPLANIRANE CESTE OZNAČENE S „PRESJEK B-B“
Iz kartografskog prikaza 2. 1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – promet očigledno je kako se novoplanirana ulica označena s „presjek B-B“ ulijeva u nepostojeću ulicu izvan obuhvata, tj. ulijeva se na privatnu izgrađenu parcelu. Taj put bi onda trebao nastaviti preko skala, dakle javne prometne pješačke površine u javnom korištenju u Ulicu Šipčine.
Za novoplaniranu ulicu na tom istočnom kraju stručni izrađivač nije predvidio okretište. To bi značilo da se u prijelaznom razdoblju, do eventualnog spajanja planirane ulice u prometnu mrežu mora predvidjeti mogućnost okretanja vozila. U protivnome bi ulica duljine cca 200 metara bila slijepa, to nije dopušteno zakonima iz područja zaštite od požara.
Dodatno, da ne postoji rješenje evakuacije iz ove ulice je jasno iz kartografskog prikaza 5. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća u kojem linija evakuacije završava na privatnoj izgrađenoj parceli.
Bez obzira na činjenicu da se dio koridora koji nedostaje da bi se izvela funkcionalna prometna mreža nalazi izvan obuhvata ID UPU-a, stručni izrađivač bi morao voditi računa o mogućnostima neposredne okoline, tj. o kontekstu.
Traži se da se dopuni ID UPU na način da bude nedvosmisleno jasno na koji način će se ta novoplanirana cesta spojiti na prometnu mrežu.
1.3.5. GRAĐEVINSKI PRAVAC
Građevinski pravac predstavlja jedan od glavnih urbanističkih instrumenata Kojima se formira ulična slika iz perspektive pješaka, odnosno vozača. U konkretnom slučaju nije propisan građevinski pravac već su linije unutar kojih se može graditi tek “offsetirane”; odnosno odmaknute za jednaku dimenziju od granica prostornih cjelina.
Predlaže se propisati građevinski pravac kako bi se gabariti buduće izgradnje uskladili sa susjednim izgrađenim parcelama. Ovom gestom bi se omogućio prostor za pješaka, kao i prijeko potrebne procjedne površine u adekvatnim zonama. Ne manje bitno, time bi se mogla dopuniti i naglasiti elegancija panorame najniže točke Gruškog polja iz dominantnih pješačkih pravaca.
1.3.6. PLANIRANJE DRVOREDA
Na kartografskom prikazu 2. 1. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – promet prikazana je linearna zelena površina uz Vukovarsku ulicu. Radi se o uglavnom formiranom drvoredu uz uglavnom privatne izgrađene parcele.
Na sjevernom dijelu obuhvata ID UPU-a, a izvan njegovog obuhvata nalaze se također izgrađene građevinske parcele, uglavnom stambene namjene. Obzirom na predviđeni koridor označen presjekom B-B koji bi trebao prolaziti neposredno južno od ovih stambenih zgrada, kao i obzirom na činjenicu da bi se neposredno južno mogla izgraditi nestambena zgrada značajnih dimenzija, predlaže se predvidjeti zaštitni zeleni linearni potez južno od navedenih zgrada. Svrha toga poteza bi bila zaštiti kvalitetu već izgrađenih nekretnina na opisanoj lokaciji, a samim time i njihovu tržišnu vrijednost.
Budući da se GUP ne mijenja u pogledu sadnje drvoreda uz prometnice, predlaže se predvidjeti kontinuirani drvored uz Vukovarsku ulicu kao dominantni pješački i kolni pravac.
1.3.7. VALJANO UTVRĐIVANJE POSTOJEĆEG STANJA
U članku 6 tekstualnog dijela ID UPU-a stoji da su unutar obuhvata Plana “određene” površine sljedećih namjena, pa se daju namjene. Međutim, ID UPU-om se ne određuju namjene u svim dijelovima obuhvata. U dijelu površine se uvažavaju zatečene namjene, pa se traži da se precizno i točno opiše što se planira, a što je zatečeno stanje koje se uvažava.
Dalje u članku 9 stoji kako slijedi:
“Površina stambene namjene (S) u prostornoj cjelini 1, određena je u jugozapadnom dijelu obuhvata Plana te obuhvaća zaštićeno nepokretno kulturno dobro Ljetnikovac Vuić – vrt pred zapadnim pročeljem i kapelicu te nekoliko stambenih objekata.”
Traži se da se precizno utvrdi o kolikom broju stambenih objekata se radi, o njihovoj zakonitosti kao i o kapacitetu pripadajućih parkirališnih mjesta, budući da se u konkretnom slučaju rješava i infrastrukturna opremljenost ovog predjela. Valjanom analizom zatečenog stanja i uvažavanjem dobivenih podataka moglo bi se pokazati kako je potrebno dio prometa u mirovanju za postojeće zakonite stambene objekte riješiti unutar samoga obuhvata, a izvan pripadajuće prostorne cjeline.
1.3.8. PROMET U MIROVANJU ZA POSTOJEĆE ZGRADE
U ID UPU-u je utvrđeno kako se okućnica ljetnikovca Bassegli – Gozze (Z-4112) koristi se za potrebe prometa u mirovanju, pa je s time u vezi predloženo da se revitalizira nekadašnji renesansni vrt na površini oko ljetnikovca na način da se prostor oko same građevine uredi kao zelena površina – javni park.
Ova hvale vrijedna odredba ni na koji način nije obrađena u grafičkom dijelu ID UPU-a pa se traži da se uskladi grafički I tekstualni dio.
Nadalje, već kad je planirana revitalizacija vrta, onda se traži da se utvrdi kapacitet toga postojećega parkirališta koje je, očigledno, prijeko potrebno i da se parkirališta koja će time biti ukinuta nadoknade na drugoj lokaciji unutar obuhvata ID UPU-a.
1.3.9. POTREBA PREDVIĐANJA SANACIJE PODRUČJA POGOĐENOG OZAKONJENOM IZGRADNJOM
Uvidom u Informacijski sustav prostornog uređenja može se uočiti kako unutar prostornih cjelina postoje ozakonjene zgrade. Budući da se radi ID UPU bilo bi za očekivati da se predvidi urbana sanacija izgrađenih područja, a koja je obveza propisana ZoPU-om, tj. dio je definicije prostornog planiranja u pojmovniku ZoPU-a.
Navedene planske mjere naročito su bitne kad se ima u vidu da je ID UPU jedina šansa za urbanu sanaciju ovog predjela. Ističe se kako u tekstualnom dijelu plana urbana sanacija nigdje nije spomenuta.
Da se propustilo propisati urbanu sanaciju vidi se i iz članka 69 u kojem, između ostaloga, stoji:
“Potrebno je ispitati mogućnost zadržavanja i preoblikovanja recentnih nelegalnih dogradnji (nad nekadašnjim gospodarskim zgradama) koje su narušile izvornost kulturnog dobra.”
Ispitivanje mogućnosti zadržavanja I preoblikovanja recentnih nelegalnih dogradnji se trebalo i moglo ispitati već u stručnim podlogama, u geodetskoj podlozi, a onda i u odredbama ID UPU-a. Predlaže se da se s ovim dijelom stručni izrađivač odgovorno pozabavi, a ne da ih prepusti slučaju te milosti i nemilosti privatnih suvlasnika tih nekretnina.
1.3.10. POSEBNI UVJETI JAVNOPRAVNIH TIJELA
U članku 8 stoji:
“Detaljno razgraničenje pojedinih namjena na području obuhvata Plana, kao i zahvati na pojedinačnim građevnim parcelama na postojećim građevinama, novim građevinama ili uređenju partera, provodit će se i utvrđivati aktima za provedbu prostornih planova uz prethodno pribavljene konzervatorske uvjete koje izdaje mjerodavno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i uz ostale potrebne suglasnosti, u skladu s postavkama Plana te važećim propisima i standardima.”
Konzervatorski uvjeti kao syntagma ne postoje ni u ZoPU-u, ni u Zakonu o gradnji, pa se traži od stručnog izrađivača da precizno napiše o kojem se neupravnom aktu radi.
Na predloženi način bi se odredbe ID UPU-a ujednačile budući da se u kasnijim člancima posebni uvjeti izričito spominju.
1.3.11. FUNKCIONALNO NAČELO
U članku 8 također stoji:
“Oblikovanje novih građevnih čestica može poštivati zatečene granice katastarskih čestica ili uspostaviti novu parcelaciju prema funkcionalnom načelu.”
Traži se da se sintagma “funkcionalno načelo” obrazloži, budući da među načelima koja propisuje ZoPU ne postoji “funkcionalno načelo”.
1.3.12. JEZIK KOJIM SE SLUŽI U ID UPU-U
Predlaže se lektorirati tekst ID UPU-a da bude usklađen sa jezikom zakonodavca, pa bi u tom smislu umjesto „hortikulturno uređenje“ trebalo pisati „krajobrazno uređenje“. Umjesto „vrtna studija“ bi trebalo pisati nešto drugo, ali nije jasno što budući da „vrtna studija“ ne postoji kako u jeziku zakonodavca, tako ni u znanstvenom jeziku.
Kad stručni izrađivač napiše da „poslovna zgrada Prvog dalmatinskog trgovačkog društva – nema pravnu zaštitu”, onda bi to značilo da ona općenito nema pravnu zaštitu pa da je se primjerice može odmah srušiti ili da se tko zna što s njime može dogoditi. Pravna zaštita ima opće značenje. Dostatno je napisati da nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, alii ma ambijentalnu vrijednost. Dakle, i u ovom dijelu jezik treba uskladiti.
Napominje se kako je UPU podzakonski akt pa jezik UPU-a mora biti precizan, jasan i znanstveno utemeljen, a ne proizvoljan i slikoviti sastavak.
1.3.13. PRENORMIRANJE
Bespotrebno je i izlišno nabrajati općepoznate I zakonima normirane korake za rekonstrukciju kulturnih dobara kao što su detaljan snimak postojećeg stanja, arheološka i restauratorska sondažna istraživanja, konzervatorski elaborat itd. Ovi koraci definirani su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
1.3.14. POSTUPANJE S OTPADOM
U dijelu u kojem je opisano postupanje s otpadom stručni izrađivač se osvrnuo tek na prikupljanje otpadana nastalog u planiranim djelatnostima I u zatečenim kućanstvima. Međutim, nema ni spomena o postupanju s građevinskim otpadom eventualno nastalim od uklanjanja dijelova zgrada izgada.
Imajući u vidu Direktivu Europske unije kojom se obvezuje reciklirati značajan udio građevinskog otpada prilikom usklanjanja, a koje će zasigurno nastati prilikom izgradnje u obuhvatu ID UPU-a, traži se da se jasno dopuni na koji način je dopušteno rekonstruirati zatečeno stanje zgrada, ali i drugih građevina.
1.3.15. ISPITIVANJE MAKSIMALNE BRUTO RAZVIJENE POVRŠINE I MAKSIMALNE TLOCRTNE PROJEKCIJE
Kako je u Odluci naglašeno da je po srijedi, između ostaloga, revidiranje uvjeta gradnje, ovo je prilika da se preispitaju maksimalne propisane veličine zgrada, a nakon što je sveopća javnost imala priliku uživo vidjeti što znači realizacija velikih zgrada u neposrednoj okolini na račun propisanih urbanističkih parametara. Naime, u Gruškom polju, u neposrednoj blizini obuhvata ID UPU-a su relativno nedavno izgrađene zgrade kolokvijalno zvane Tommy i Atlantska. Notorna je činjenica i konsenzus javnosti da su navedene zgrade funkcionalno, a time i estetski degradirale Gruž. Pješak i kultivirana priroda sasvim su izgubljeni u korist konurbane stiješnjene periferije koja nikakvih kvaliteta nema.
1.3.16. TRŽNICA
ID UPU-om je predviđeno ukidanje tržnice.
Predlaže se preispitati ovu odluku radi niza razloga. Iako je stara gruška tržnica obnovljena, činjenica je da ona nema naročiti kapacitet i ima slabu mogućnost snabdijevanja. Raniji planer je bio predvidio tržnicu na ovoj lokaciju- sigurno iz osnovanih razloga.
Radi mogućnosti opskrbe građana zdravom domaćom hranom koja se u pravilu ne prodaje u “shopping” centrima, radi održivosti dubrovačkog ruralnog dijela, osiguranja održivosti i otpornosti grada u smislu potreba za kratkim lanacima dostave, predlaže se osigurati mogućnost da ova namjena ostane unutar obuhvata.
2. ID PPU
Primjedbe na izmjene i dopune ovog prostornog plana u dijelu koji se odnosi na obuhvat prostora UPU-a, identične su kao i primdbe na ID UPU-a prethodno iskazane.
3. ID GUP
Primjedbe na izmjene i dopune ovog prostornog plana u dijelu koji se odnosi na obuhvat prostora UPU-a identične su kao i primjedbe na ID UPU-a prethodno iskazane, ali su poslijedično nesagledive u usporedbi s planom šireg područja Grada Dubrovnika, posebno u odnosu na ukupnu prometnu mrežu grada Dubrovnika, realizaciju Poslovnog centra Gruž i tzv Gradske projekte na tom području, kao i očuvanje graditeljske i krajobrazne baštine kontaktne zone UNESCO-a za prostor Gruža i Batale.
Zaključno, predlaže se preispitati prijedloge, a zavisno o uvažavanju pojedinih prijedloga, ponoviti cjelokupnu javnu raspravu.