Izvršni odbor Društva arhitekata Dubrovnik uputilo je priopćenje za javnost uslijed, kako ističu, brojnih pitanja građana i udruga o recentnoj gradnji na Gimanu. Priopćenje donosimo u cijelosti:
– Baš poput većine naših sugrađana, zgroženi smo izgradnjom na jednoj od posljednjih zelenih glavica Grada. Društvo arhitekata Dubrovnik ne može ulaziti u kontrolu ispravnosti ishođenja građevinske dozvole, to je posao drugih instanci i službi. Možemo, zato, upozoriti na činjenice, koje su dovele do ovakvih posljedica.
Prije početka rada na posljednjim Izmjenama i dopunama Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada, na inicijativu gradonačelnika, brojni članovi DAD-a su se uključili u davanje analiza postojećih planova te su iznijeli svoje prijedloge za predstojeće Izmjene i dopune. Ništa od tih prijedloga nije uvršteno u prijedloge planova, zbog čega je DAD posljedično, a u proceduri donošenja istih iznio niz primjedbi.
Iznijet ćemo ovdje samo neke od primjedbi, koje su važne za novonastalu situaciju na Gimanu, a vrlo vjerojatno će se aktualizirati i u gradnjama koje nam predstoje, u kinu Slavici i na još nekim lokacijama:
‘Članci GUP-a koji definiraju zaštitu prirodne i kulturne baštine (poglavlja 7. i 9.) nisu integrirani s člancima za izgradnju (poglavlja 3,4,5), a ni s poglavljem 1 u kojem su dati Uvjeti o određivanja i razgraničenja površina javnih i drugih namjena niti u tekstu niti u nacrtima.
Razmatrani GUP bio bi kvalitetniji za primjenu da su dati kompozitni nacrti zaštite prirodne i kulturne baštine, postojeće i predviđene izgradnje. Tako ne bi došlo do kolizije nove izgradnje i jedinog preostalog visokog zelenila na pojedinim područjima. Kompozitne karte se i sada mogu napraviti i tako dati projektantima i provedbi uredne dokumente. Bez oznake zaštićenih područja na kartama namjene i infrastrukture dovodimo u opasnost da izgubimo i devalviramo vrijedne spomenike prirodne i kulturne baštine – cjelokupni prostor što čini Dubrovnik Dubrovnikom.
Pregledom članaka GUP-a smo utvrdili da su Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika bitno (višestruko) povećani dozvoljeni volumeni izgradnje u svim područjima. Zbog toga su u pojedinim člancima – nakon detaljne analize – predloženi niži koeficijenti iskoristivosti ( koeficijent iskoristivosti je odnos veličine parcele i ukupne izgrađene površine po svim etažama).
Prostor je najvrjedniji resurs svake zajednice. Neadekvatnom izgradnjom znatno se smanjuje vrijednost pojedinih objekata i grada i okolice u cjelini.’
Također su tu bile i primjedbe krajobraznog arhitekta gospara Bruna Šišića, koji je naveo:
“U dvadesetak urbanističkih planova na kojima sam sedamdesetih i osamdesetih godina 20 st. surađivao, kao posebnu prostornooblikovnu kategoriju uveo sam pojedinačno bilježenje i značajnijih povijesnih vrtova. Tako sam bio postupio i u prvoj fazi suradnje na izradi ovog GUP-a, pa su značajniji povijesni vrtovi izvan granica povijesne vrtne zone bili posebno obilježeni. Međutim, oni su naknadno iz GUP-a izostavljeni, što smatram štetnim. Stojim na stajalištu, da prilikom izmjena i dopuna GUP-a treba ponovno posebno i pojedinačno ubilježiti povijesne vrtove koji se nalaze izvan povijesne vrtne zone.
Javni vrtovi i perivoji trebali bi biti ubilježeni kao posebna kategorija uređenih otvorenih (ne neizgrađenih – kako se navodi u tekstu GUP-a) prostora. S obzirom da vrše javnu funkciju i da njima izravno upravlja Grad, možda bi trebali biti posebno označeni i unutar i van povijesne vrtne zone.
Među strateškim zadaćama zaštite i očuvanja krajobraznih obilježja i prirodne raznolikosti gradskog prostora Dubrovnika vrlo istaknuto mjesto pripada zelenim glavicama Graca, Ilijine glavice, Gorice, Hladnice, Montovjerne, Gimana, Babin kuka i Petke Velike i Male. Također, tu su i zeleni pojasi kao onaj između puta dr. A. Starčevića i Puta od Republike te dalje Vukovarskom.”
Stoga, na temelju svega prethodno navedenog, Izvršni odbor DAD-a smatra kako je recentna izgradnja stambene zgrade na samome vrhu brežuljka Giman u Lapadu još jedna pojava koja predstavlja evidentno negiranje prostornih vrijednosti i zaštite pojedinih segmenata prostora Grada. U ovom slučaju riječ je o zelenilu i krajobrazu, odnosno zaštićenoj graditeljskoj baštini u neposrednoj blizini (Sorkočevićev ljetnikovac).
Postojeći Prostorni plan i GUP Grada Dubrovnika već su prošli kroz silne izmjene i dopune, rađeni su na nekvalitetnim katastarskim i ostalim podlogama, bez široko usvojene strategije razvoja grada, bez kvalitetnih studija (prometna studija, katastar zelenila, sagledavanje i zaštita još malobrojnih preostalih javnih prostora ). Prostor je kroz njih sagledavan isključivo dvodimenzionalno, a ne trodimenzionalno, što bi građanima omogućilo bolje sagledavanje i razumijevanje planova.
Zbog svega toga Društvo arhitekata Dubrovnik otvara pitanje potrebe za izradom novoga Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i novoga Generalnog urbanističkog plana.
Za Izvršni odbor DAD-a
Predsjednica DAD-a
Svjetlana Jelavić Dean