Završni dan drugog Ponta Lopud Book Bridgea u subotu 20. rujna ponudio je iznimno emotivnu i misaonu završnicu trodnevnog književnog programa, podcrtavajući Lopud kao otok kreativnih susreta i dijaloga. Jutro je otvorila radionica Mining Memories ugledne autorice Cauvery Madhavan, tijekom koje su sudionici zaronili duboko u vlastita sjećanja, nastojeći povezivati osjećaje s osjetilima – bojama, zvukovima, mirisima. U atmosferi povjerenja prožetoj inspiracijom, mnogi su polaznici odlučili podijeliti osobne priče o sretnim trenucima iz prošlosti, pretvarajući intimne uspomene u izvor književne kreativnosti.
Uslijedilo je predstavljanje romana The Benefactors irske spisateljice Wendy Erskine, djela koje precizno prikazuje urbanu svakodnevicu Belfasta i isprepliće ga suptilnim humorom i osjećajem za fragilnost života. Erskine, čija su prijašnja djela višestruko nagrađivana, ovom knjigom istražuje neizvjesne moralne izbore i složene obiteljske odnose. Hrvatska pjesnikinja i prozaistica Dorta Jagić, višestruko nagrađivana autorica prepoznatljiva po jedinstvenoj osjetilnosti, pročitala je nove i izabrane pjesme iz svog bogatog opusa, još jednom potvrdivši zašto je njezina poezija cijenjena zbog sugestivnih slika svakodnevice, ženskih iskustava i snažne imaginacije.
Posebnu pažnju izazvala je panel-rasprava Odgovornosti i položaj autora u političkim trendovima, koja je pokazala koliko je književnost neodvojiva od društvene stvarnosti. Seid Serdarević istaknuo je kako je svaki naš pristup ‘nužno politički’, jer živimo u vremenu kada je javni dijalog sve rjeđi, a ljudska komunikacija svedena na ‘vikanje iz balona’. Pisanje vidi kao otpor, ne samo prema društvu nego i prema samome sebi, uvjeren da ‘svaka umjetnost nastaje iz duboke unutarnje potrebe’. Na tragu rasprave o ulozi žene i političkoj korektnosti, Danijela Crljen naglasila je odgovornost autora prema ‘zaboravljenim skupinama’ i potrebu da njihov glas dobije mjesto u književnosti.
– Na meni je da dam glas ženama kako bi moja kći imala drugačiji život od svoje bake. Moramo se truditi da svijet ide u pravom smjeru – rekla je Crljen.
U svojem je osvrtu Crljen podcrtala i važnost suptilnih poruka kroz književni tekst, koji, kako ističe, ne pokreće promjenu odmah, ali iz ‘malih aspekata života’ otkriva šire društvene obrasce. Marko Gregur zaključio je da je književnost po svojoj prirodi ‘sporija od života’, ali da nosi političke ideje i zahtijeva trajnost, naglasivši važnost univerzalnih tema i bliskosti svijetu iz kojeg nastaje: ‘Književnost mora nadživjeti trajanje jedne politike i poticati dijalog.’ Panel se osvrnuo i na izazove umjetne inteligencije te rast političke korektnosti, podsjećajući kako tekst dobiva snagu tek kada nastaje iz autentične autorske potrebe.
Predstavljanje novog romana Jurice Pavičića Usta puna mora pod moderacijom Staše Aras, otvorilo je razgovor o povjerenju u vlastiti glas i preciznosti žanra, pri čemu je Pavičić istaknuo kako su mu tijekom pisanja presudni temeljita priprema i osjećaj za autentičan dijalog junaka.
– Osjećam se sigurno kada pišem o svijetu koji dobro poznajem; moram znati kako moj lik priča, o čemu govori – rekao je Pavičić te dodao da je inspiraciju pronašao u stvarnom splitskom slučaju koji, kroz lepezu zbivanja vješto povezanih i s Domovinskim ratom, roman širi izvan okvira misterija prema širem društvenom pejzažu. Dotaknuvši se odnosa književnosti i znanja, naglasio je da je ‘prenošenje znanja najjači alat s kojim raspolaže’, dajući i novinarstvu i književnosti posebno mjesto u preispitivanju kolektivne stvarnosti. Istaknuo je i kako je njegova refleksija o odgovornosti autora, potaknuta ranijom raspravom o ulozi politike u književnosti toga dana, usmjerena ne samo na javni angažman, nego i na unutarnju etičku poziciju.
– Svaka obrazovana osoba ima odgovornost prema društvu – zaključio je, dok je Aras istaknula snagu fikcije da iz jednog ‘nesretnog događaja otvori cijelu panoramu skrivenih priča i slojeva stvarnosti’.
Kao završni akord festivala, publika je u hotelu Glavović imala priliku doživjeti tradicionalno pjevanje irske pjesnikinje Gormflaith Ní Shíocháin Ní Bheoláin, čija je izvedba unijela posebnu toplinu i dostojanstvenu intimnost u kraj drugog izdanja festivala, ostavljajući dojam profinjene povezanosti kultura i generacija.
Ovim susretom uspješno je zaključena još jedna sezona lopudskih festivala u izvedbi Kreativne platforme Ponta Lopud. Tijekom ljeta otok je postao nezaobilazno mjesto umjetničke razmjene i inspiracije kroz Ponta Lopud Film Festival, Jazz Festival i Book Bridge, okupljajući vrhunske stvaratelje iz cijelog svijeta te lokalnu zajednicu u jedinstvenu kulturnu priču. Ovi festivali, kao spoj kontinuiteta i inovacije, potiču povezivanje i afirmaciju umjetnosti svih žanrova, učvršćujući poziciju Lopuda kao kreativnog središta na karti Mediterana.
