Ako je vjerovati nedavnoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu British Medical Journal Open koju su proveli znanstvenici okupljeni u Međunarodni centar za znanost u problematici droga baziran u Vancouveru (ICSDP), svijet polako, ali sigurno gubi rat protiv droga.
Rezultati istraživanja u kojem su analizirani dostupni podaci vezani za zlouporabu droga u raznim dijelovima svijeta pokazali su da su prosječne cijene heroina, kokaina i kanabisa smanjene za čak 80 posto između 1990. godine i 2007. godine, dok je prosječna čistoća heroina narasla za 60 posto, a za kanabis 161 posto. Slični trendovi primjećeni su u Europi gdje je između 1990. i 2010. cijena heroina i kokaina pala za 74 posto, odnosno 51 posto, a u nešto manjem obimu slično se dogodilo i na području cijele Australije. U istom periodu zapljene ovih droga na područjima gdje se one u najvećem obimu proizvode uglavnom su se povećavale. Ovi podaci, stoji u zaključku istraživanja, postavljaju pitanja o efektivnosti međunarodnih zakonskih rješenja pomoću kojih se pokušava suzbiti proizvodnja droge, piše Novi list.
Smanjimo štetu
– Sve više podataka upućuje na to da gubimo rat protiv droga. Sa spoznajom da svi napori da se smanji produkcija i distribucija droga najvjerojatanije neće biti nikada uspješni, jasna je potreba da većinu naših nastojanja okrenemo tretmanu ovisnika i smanjenju štete – kazao je jedan od ko-autora istraživanja, dr. Evan Wood, direktor ICSDP-a.
Ove zaključke dodatno potkrijepljuje i najnovije izvješće UN-ove agencije za kriminalitet droga (UNODC-a) koje ukazuje na povećanje produkcije opijuma u Afganistanu u odnosu na prošlu godinu. Ustvrdivši da proizvodnja raste iz godine u godinu, Yury Fedotov, šef UNODC-a, upozorio je nedavno da bi Afganistan 2014. godine, kad se NATO napokon povuče iz ove zemlje, mogao postati prava narko-država.
Nevezano za ICSDP-ovo istraživanje, slične ideje o izgubljenoj borbi protiv crnog tržišta ovih je dana u britanskoj javnosti iznio i šef policije u engleskom gradu Durhamu Mike Burton, kazavši da bi ovisnike trebalo liječiti, a ne kažnjavati. U Velikoj Britaniji, po podacima Europske agencije za monitoring droga (EMCDD-a) ima više od 300 tisuća ovisnika, a godišnje od droge umire više od 2 tisuće ljudi, što je čini jednom od najproblematičnijih europskih zemalja po pitanje zlouporabe droga. Burtonovo je stajalište da bi dekriminalizacija dilerima oduzela dio zarade i na taj način uništila dio njihove moći. Prohibicija je, kazao je on za časopis Observer, donijela dilerima milijarde funti, te je njegovo stajalište da u borbi protiv droge naprosto treba promijeniti pristup.
Kanabis za dolar
U svijetlu ovih neveselih podataka i sve glasnijih mišljenja stručnjaka da je vrijeme za radikalne promjene, pretjerano bizarnom se više ne čini ni ovotjedna odluka donjeg doma senata u Urugvaju da država regulira produkciju i prodaju kanabisa, pri čemu bi gram marihuane koštao jedan američki do lar, a sve u cilju smanjenja crnog tržišta.
Urugvaj je time donekle radikalizirao dosadašnju praksu koju je u svijetu do sad kroz različite koncepte uvelo tek nekoliko zemalja, a koju je najprije na lokalnoj razini započela Nizozemska još 1979. godine. Danas su u Nizozemskoj uzgoj, prodaja i posjedovanje marihuane i dalje kaznena djela, osim kad se marihuana i hašiš prodaju u za to dozvoljenim kafićima-trgovinama, poznatijim kao coffee-shopovi. Takav sustav uvelike je smanjio crno tržište što se marihuane tiče, jer po posljednjim podacima, samo 14 posto konzumenata ovu drogu nabavlja ilegalnim putem. No iako je tijekom godina ovaj koncept, uparen s povećanim nastojanjima države u domeni smanjenja šteta koja su primjerice rezultirala i 'sobama za kontrolirano drogiranje', urodio plodom na više razina, pa je i broj heroinskih ovisnika u Nizozemskoj stalno u padu, tolerantni je odnos prema konzumaciji marihuane posljednjih godina donekle modificiran. Danas coffee shopove, naime, ne dozvoljavaju svi gradovi, pa njihov broj iz godine u godinu opada, a od prošle godine u dijelu zemlje konzumiranje kanabisa unutar coffee-shopova dozvoljeno je isključivo Nizozemcima.
Portugal pionir
Od ostalih radikalnijih europskih primjera tu je još najčešće spominjani Portugal koji je među prvima na starom kontinentu uveo 'progresivniju' dekriminalizaciju, dakle stavljanje posjedovanja droge za osobnu upotrebu u prekršajnu domenu, pri čemu se prekršiteljima nudi mogućnost liječničkog tretmana umjesto kazne. Relativno zanimljiv je i primjer Švicarske koja dopušta mogućnost 'liječničkog' propisivanja marihuane ovisnicima.
No dok većina ostalih europskih zemalja i dalje zazire od bilo kakvih naznaka legalizacije, te je podijeljena čak i po pitanju dekriminalizacije, a pojedine se države tek 'poigravaju' pojmom marihuane u medicinske svrhe, radikalnije promjene posljednjih se godina događaju u nekim američkim zemljama. U Koloradu i državi Washington birači su na referendumu podržali reguliranu distribuciju kanabisa u ne-medicinske svrhe. To bi značilo da će u tim državama biti dozvoljena konzumacija kanabisa isključivo uslijed specifičnih licenciranih lokacija, za građane starije od 21 godine, no za razliku od Nizozemske, država bi trebala dozvoliti i ograničenu proizvodnju kanabisa za opskrbu rečenih lokacija. Očekuje se da bi spomenuti sistem trebao zaživjeti u ove dvije države krajem ove ili početkom iduće godine.
U Hrvatskoj bez promjena
Hrvatska pak, u skladu s ostatkom Europe, trenutno je daleko od bilo kakvih naznaka radikalnijih promjena. Broj novopridošlih ovisnika u sustav liječenja već je nekoliko godina stabilan, te čak u laganom padu, no i dalje podrazumijeva da godišnje pomoć potraži više od 1.100 novih ovisnika, što je brojka koju valja uvećati sa 3 do 5, kako tvrde stručnjaci, da bi se otprilike dobio broj novih ovisnika u godinu dana. Prema podacima MUP-a broj kaznenih djela iz domene zlouporabe droge ove je godine u laganom porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a posljednjih godina raste i broj zapljena raznih vrsta droga.
Drastičnije zaokrete u politici prema zlouporabi droga, međutim, svakako ne treba očekivati u bližoj budućnosti. Naime, dekriminalizacija posjedovanja droge za osobnu uporabu koje je sad prešlo pod prekršajnu domenu, a koja u Hrvatskoj kao ideja postoji već više od desetljeća, na snagu je stupila tek ove godine nakon burnih političkih rasprava . Njen učinak vjerojatno se neće moći vidjeti bar još dvije godine.
Aktualni ravnatelj hrvatskog Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković upozorava da bi bilo kakav radikalniji zahvat kakvim se bave Urugvaj, Kolorado ili Washington u Hrvatskoj bi trenutno, smatra on, bio tek vrlo opasni eksperiment. Ono na što bi, tvrdi on, valjalo obratiti više pažnje su programi smanjenja šteta.
– Stvari se posljednjih godina dosta brzo mijenjaju. Dolaze nove droge, heroin prestaje biti dominantan, tržište se mijenja, a internetska prodaja postaje sve veći problem. Iz tog razloga zadnje dvije godine radimo cijeli niz istraživanja. Dok se u potpunosti ne 'snimi' situacija, nije logično poduzimati bilo kakve nove mjere, ustvrdio je Petković.