Poznati hrvatski golfer Dražen Slamar aktivni je igrač već 25 godina. Igrao je golf na preko stotinu igrališta i dvadesetak zemalja svijeta. Specijalizirao je golf kao sport, te uz to i golf managment.
Danas je trener hrvatskih golfera, s posebnim naglaskom na mlade, te je tako odgojio generacije naših najboljih golf igrača. Također, sudjelovao je i sudjeluje u pripremi i realizaciji golf projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. S timom suradnika ima najveći broj realiziranih golf projekata u Hrvatskoj, koje je i vodio kao Projekt manager. Ovaj poznati hrvatski golfer također je i savjetnik za pitanja izgradnje i organizacije golf terena.
Sudjelovali ste na jednoj od javnih rasprava o golfu na Srđu. S kakvim ste je dojmovima napustili?
– Da, bio sam na Javnoj raspravi povodom usvajanja UPU-a. Mogu reći da sam vrlo neugodno iznenađen s razinom rasprava. Iako je zadnja rasprava o UPU-u u siječnju bila nešto „kulturnija“ nego prethodne, još uvijek to ne doliči demokratskom sučeljavanju suprotnih mišljenja. Najmanje je bilo kvalitetnih primjedbi na sam projekt Golf parka Dubrovnik.
Kako gledate na priličnu nenaklonjenost jednog dijela dubrovačke javnosti prema golfu na Srđu?
– Mogu razumjeti frustriranost pojedinaca situacijom u kojem se nalazi naše društvo, pa tako i Dubrovnik. Najčešće se ta frustriranost usmjerava na nešto novo i nepoznato. Kad bi pažljivije poslušali istine o golfu, uvjerili bi se da je njihov strah u potpunosti nepotreban.
U Dubrovniku se trenutno najviše govori o isplativosti golf terena. Koliko su i jesu li uopće druge zemlje profitirale od golf turizma? Postoje li dobri i loši primjeri?
– Prema najnovijem istraživanju dovršenom u veljači 2013. godine, koju je obavila vodeća europska istraživačka agencija na području golfa – Sports Marketing Surveys Inc., naručenom od strane Professional Golf Association of Europ, pod imenom: Ekonomski utjecaj golfa na ekonomiju Europe, razvidno je kako je sveukupni utjecaj golfa na ekonomiju Europe 15,1 milijarde eura, ili pak kao u Europi postoji 6.757 igrališta i oko 1.200 samostalnih vježbališta. Zatim, u Europi je u golf industriji zaposleno oko 180.000 osoba, njihove plaće su oko 4,4 milijarde eura, s prosjekom oko 25.000 eura godišnje. U 2012. je u Eu Real Estate generirao oko 95 milijuna eura. To je prije svega „zdravi sport“ kojim se bave sve generacije, od mladih do starijih osoba, kao u rijetko kojem sportu ili rekreaciji.
Podsjetimo kako je 1990. na Mediteranu bilo oko 564 igrališta, a sad ih imamo 1.468. Gotovo tri puta više! Jako su dobro znani uzroci tolikom ulaganju i povećanju golf infrastrukture na Mediteranu. Turističke receptivne zemlje desetljećima ulažu u turističku golf infrastrukturu. Danas nema ozbiljnije mediteranske zemlje koja nije duplicirala ili triplicirala golf sadržaje u proteklih 20-tak godina. Svjesni koristi koji im donosi golf, u ovu vrstu infrastrukture su značajno uložili: Francuska od 70-tih, Španjolska od 80-tih, Portugal od 90-tih, te zadnjih 10-15 godina Turska, Maroko, Tunis, Italija, Cipar, Bugarska, Egipat, itd.
Prije svega je to cjelogodišnji turizam, posebno izvan glavne ljetne turističke sezone. Iako se na Mediteranu golf igra cijelu godinu, top sezona je dvodijelna i to od ožujka do lipnja i od rujna do studenog. Idealno za naše „željeno produženje sezone“!
Drugi poznati razlog je potencijal golf turista. Zavisno od kvalitete destinacije, prosječni golfer dnevno troši od 200 do 250 eura, 2 do5 puta više od naših „standardnih“ turista.
Što se tiče loših primjera, kao u svakom poduzetničkom poduhvatu, mogući su promašaji i u golf projektima. Praksa je pokazala da su to uglavnom podinvestirani projekti, u kojima loša kvaliteta odbija klijentelu. Slično ostalim projektima, uspješnost golf projekata osigurava „pogođeni“ odnos kvalitete i cijene.