U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika Dubrovačke knjižnice ugostile su dr.sc. Domagoja Vidovića koji je, 5. ožujka, održao predavanje ‘O dubrovačkim imenima i prezimenima’. Vidović je u svom predavanju iznio pregled povijesnog razvoja osobnih imena, od onih najstarijih iz 9. i 10. stoljeća do novijih, a na tom primjeru moglo se vidjeti koja su imena do danas opstala.
– Možda više nisu najčešća imena tipa Orsat i Vlaho, ali su i dalje prepoznatiljiva i rekao bih kako su snažnije opstala u dubrovačkoj dijaspori, kao i tipična dubrovačka ‘starinska’ imena poput Dobre, Frana, Ane i Mara. Danas su najčešća osobna imena u Dubrovniku Luka i Mia, a ime Marin, u svom punom obliku, opet se vraća u modu. Zanimljiva je i činjenica kako se kod odabira muških osobnih imena ‘osjeti utjecaj tradicije’, dok je pripadnice ženskog spola sve više nose strana i kratka imena kao što su Lana, Ema, Nika… – istaknuo je jezikoslovac, a smatra i kako će stara imena opstati unatoč novim trendovima.
– Ona ne moraju biti najčešća, ako je Marin preživio kao najčešće ime od srednjeg vijeka do danas… Malo se mode mijenjaju, nekad je 15, nekad 20, nekad 50, ali tu je…dokle god se osjeća taj duh Grada, dok god ga barem netko osjeća, a sigurno će ga netko osjećati, ostat će i ta imena – objasnio je.
Što se tiče prezimena, Vidović se usredotočio i na vlasteoska, iz razdoblja od 1948. pa sve do 2001.
– Većina tih prezimena u Dubrovniku je izumrla. na području cijele Dubrovačke Republike je ostao samo rod Sorgo i Gozze, što se tiče ostalih prezimena vidimo da su se jako promijenili smjerovi dolaženja. Ako pogledamo starija povijesna razdoblja uvijek je mnogo dolazaka bilo iz Bosne i Hercegovine, ali znatno viši priljevi bili su iz Boke kotorske, Bara i Italije. Danas je to vrlo malo. Velikom većinom danas stanovništvo dolazi Bosne i Hercegovine – istaknuo je Vidović.
Tako je najčešće prezime u Dubrovniku 1948. bilo Matić, zatim Miloslavić, pa Pavlović, a 2001. to su bila prezimena: Radić, Matić i Pavlović.