Mada je hladniji dio godine iza nas, brojke zaraženih koronavirusom koje u posljednje vrijeme bilježi Dubrovačko-neretvanska županija nisu nimalo ohrabrujuće. Zahvaljujući cjelokupnoj situaciji, unatoč restriktivnim epidemiološkim mjerama, i dalje se vodimo kao ‘crvena zona’. Zaključno s utorkom od COVID-19 na našem području boluje 658 osoba od čega njih 271 iz Dubrovnika, 158 je Konavljana, 146 ih je iz Župe
dubrovačke, trinaestoro je Primoraca dok je u Stonu evidentirano sedam slučajeva zaraze. Također, zabrinjava podatak kako je u samoizolaciji 1112 sugrađana, a od ukupno 60 pacijenata pozitivnih na koronavirus koji se liječe u OB Dubrovnik, šest ih zahtijeva intenzivnu skrb i svi su na invazivnoj ventilaciji, odnosno respiratoru. Tko je odgovoran za lošu epidemiološku sliku i je li konačno vrijeme da počnemo voditi ‘suživot’ s COVID-19, za DuList ispričala je doc. dr. sc. Ljiljanom Betica Radić, prim. spec. infektologije pri dubrovačkoj bolnici.
Prema Vašem mišljenju tko je glavnim krivcem za epidemiološku situaciju kojoj svjedočimo proteklih dana u našoj Županiji? U čemu smo pogriješili?
Jednostavno, glavni krivac je naravno virus. Čim se registriralo značajno povećanje zaraženih, temeljna je bila provjera je li nam u županiju ušla varijanta visokozaraznih koronavirusa koji se puno lakše prenose. Potvrđeno je kako je i kod nas u određenom postotku registrirana britanska varijanta koja se širi brže oko 35 do 50 posto i podiže reprodukcijski broj epidemije za 0,4. Zbog činjenice da se bolest puno lakše širi, za suzbijanje iste moramo primjenjivati oštrije protuepidemijske mjere, koje se tada nisu primjenjivale zbog popuštanja mjera, već se to naknadno učinilo. Naravno da je od početka pandemije jednako važno pridržavanje protuepidemijskih mjera – distanca, nošenje maski, higijena ruku, uz ograničenje takozvanih ‘superširiteljskih događanja’, jednostavno rečeno odgovorno ponašanje.
Je li broj zaraženih i umrlih koji se iznosi u javnosti realan ili je znatno više ljudi oboljelo? Također, brine i podatak koliko je osoba u samoizolaciji.
Zbog poznate činjenice kako se bolest nerijetko širi asimptomatski, a mnogi blago oboljeli se ne jave zdravstvenoj službi, nije moguće obuhvatili sve zaražene. Broj zaraženih je uvijek višestruko veći. Stabilniji je parametar broj hospitaliziranih i broj osoba u jedinicama intenzivnog liječenja. Za praćenje oboljelih i međusobno uspoređivanje različitih zemalja ili regija europski centar za kontrolu bolesti uveo je praćenje 14-dnevne incidencije pozitivnih na 100 tisuća stanovnika, 14-dnevne incidencije umrlih na milijun stanovnika, ali također i postotak pozitivnih od ukupnog broja testiranih.
S na to obzirom da je bolest COVID-19 koja je uzrokovana virusom SARS-CoV 2 jasno definirana kliničkim, radiološkim, laboratorijskim i epidemiološkim kriterijima slučaj se definira kao moguć, vjerojatan ili potvrđen. Težem obliku bolesti i smrtnom ishodu podložni su stariji i osobe s komorbiditetima koje i inače češće umiru. Ali, u vrijeme pandemije, značajne su razlike u smrtnosti u odnosu na uobičajeno vrijeme bez pandemije.
Naravno da zabrinjava povećani broj osoba u samoizolaciji jer su to potencijalno novo zaraženi.
Trebat će nam podosta vremena da se opet nađemo u zelenoj zoni, prema dosadašnjem iskustvu koje mjere predlažete? Kako uopće postići dobru epidemiološku sliku?
Zelena zona je definirana s manje od 25 zaraženih na 100 tisuća stanovnika i manje od četiri posto pozitivnih od ukupnog broja testiranih. Ako gledamo aktualnu situaciju u Europi početkom ožujka 2021., prosjek 14-dnevne incidencije je 312 zaraženih na 100 tisuća stanovnika te 69 umrlih na milijun stanovnika, većina je zemalja u crvenoj zoni kao i Hrvatska, sa 150 do 500 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, neke su u tamno crvenoj zoni s incidencijom preko 500 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, kao što su Češka, Estonija, Slovačka i Slovenija, a rijetke u zelenoj kao što su Island i Finska.
Uz odgovorno ponašanje temeljne mjere su masovno cijepljenje, testiranje i praćenje kontakata. Detektiranjem i praćenjem novih žarišta na vrijeme možemo zaustavili širenje.
Optimizam ne ulijeva ni procjepljivanje koje se ne odvija po prethodno utvrđenom planu. Jasno je da su dijelom zakazali proizvođači, no mislite li da smo kao država više mogli napraviti?
Cjepivo je zbog smanjene i usporene opskrbe postalo geostrateško pitanje. Mi smo dio Europske unije i dijelimo sudbinu zajedno s ostalim državama članicama, uz rijetke iznimke kao što je Mađarska. Europska komisija je zbog nedostatka cjepiva izložena brojnim kritikama. Ohrabruje činjenica što će Europska agencija za lijekove EMA početkom travnja donijeti odluku u svezi registracije ruskog cjepiva. Hrvatska je spremna za kupnju dodatnih doza tog cjepiva kada ga odobri EMA što bi značajno poboljšalo opskrbu. Vjerujem da je aktualna nestašica privremeno stanje i da ćemo kao članica Europske unije imati dovoljno cjepiva u narednom razdoblju.
Kako komentirate skromne postotke cijepljenih u redovima zdravstvenih djelatnika i zaposlenih u zdravstveno-socijalnim ustanovama?
Pitanje cjepiva i cijepljenja je vrlo složeno, pogotovo kada je riječ o novim tehnologijama koje su korištene za proizvodnju aktualnih revolucionarnih cjepiva protiv korone. Zato su glavne odrednice hrvatske nacionalne kampanje informiranje i edukacija, pružiti građanima što više informacija o cjepivu, svojstvima, učincima, kontraindikacijama za cijepljenje, mogućim neželjenim reakcijama nakon cijepljenja te organizaciji i provedbi programa cijepljenja za one koji se odluče cijepiti.
Cjepivo protiv korone je dobrovoljno i besplatno.
Što se tiče zdravstvenih djelatnika, kao prvo, jedan određeni dio zdravstvenih djelatnika je zbog prirode posla i veće izloženosti prebolio bolest. Također, ne smijemo zanemariti činjenicu kako su zdravstveni djelatnici samo ljudi kao i svi ostali, sa svojim pitanjima i strahovima u želji da imamo sto postotnu korist od cjepiva bez rizika. Naravno da isto nije moguće i vrlo rijetke neželjene reakcije se mogu dogoditi kod primjene cjepiva na velikom broju ljudi.
Brojne nedoumice javile su se u svezi novih sojeva. Jesu li cjepiva koja su trenutno na tržištu učinkovita protiv njih?
Nove varijante imaju prednost u bržem širenju, a neke dijelom izbjegavaju djelovanje protutijela koja su proizvedena preboljenjem bolesti ili cijepljenjem. Sadašnja cjepiva su na sreću još uvijek učinkovita na aktualne varijante, britansku, južnoafričku, brazilsku i dr. Mutacije su evolucijsko i adaptacijsko svojstvo virusa i kontinuirano se javljaju. Zato je važno što prije i što masovnije procijepiti stanovništvo kako bi prekinuli epidemijsko širenje virusa i time mogućnost nastanka novijih i moguće opasnijih varijanti na koje neće biti učinkovita aktualna cjepiva. Ipak zbog sofisticirane tehnologije proizvodnje novih cjepiva, farmaceutske tvrtke izjavljuju da će biti u mogućnosti brzo proizvesti nove varijante učinkovitih cjepiva ako to bude trebalo.
Mislite li da bi konačno trebali početi razmišljati kako voditi suživot s koronavirusom, a ne čekati kad će pandemija završiti? Također, prema Vašoj procjeni koliko bi ona mogla potrajati?
Pandemija koronavirusa se proširila u Hrvatsku od veljače 2020., to je dugo razdoblje. Početkom 2020. Hrvatska je bila među zemljama s najstrožim restrikcijama i mjerama. To nam je osiguralo da se do sredine srpnja 2020. evidentirao manji broj zaraženih i umrlih nego u drugim zemljama. Od tada su se u pravilu izmjenjivala razdoblja popuštanja mjera te se u narednom dijelu 2020. godine stanje promijenilo i Hrvatska bilježi brojeve oboljelih i umrlih slične većini drugih zemalja.
Aktualna situacija je ozbiljna, prijeti nam treći val, brojne zemlje u Europi bilježe značajno povećanje oboljelih, a to su posebice Češka, Slovačka, Mađarska, prethodno Portugal te zemlje našeg okruženja Srbija i BIH. Postoje svi preduvjeti za pojavu trećeg vala – veliki je broj inficiranih, pojavljuju se mutirane ‘superšireće varijante’ te je činjenica da još uvijek nismo stekli kolektivni imunitet bilo preboljenjem ili cijepljenjem. Poznata je i epidemiološka činjenica da će se zaraza sporije širiti kada je znatan postotak stanovništva prokužen.
Sada je već izvjesno da će pandemija koronavirusa trajati dulje, i nakon 2021. Temeljem poznatih pandemija gripe u prošlosti optimistično sam mislila da će to biti razdoblje do ukupno dvije godine. Zbog dugog trajanja pandemije, pandemiju moramo pomiriti s našim svakodnevnim životom ili bolje rečeno naš život razumom i srcem moramo pomiriti s pandemijom, jer nemamo druge opcije. A da bi mislili na druge trebamo misliti na sebe jer naša zajednička budućnost ovisi o svakom pojedincu. Konačno, i ‘ovo će proći’.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 10. ožujka 2021.