U organizaciji Dubrovačkih knjižnica, u utorak 29. travnja u 18 sati, u prostoru Saloče od zrcala Narodne knjižnice Grad, održat će se predstavljanje knjige ‘Bokeljske studije i ogledi’ autora dr. sc. Domagoja Vidovića, uglednog onomastičara i jezikoslovca. Knjiga je izdana u nakladi Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore.
O djelu će, uz autora, govoriti Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore te teatrolog i novinar Neven Staničić. Večer će moderirati predsjednik Društva dubrovačkih pisaca i novinar Boris Njavro.
Knjiga ‘Bokeljske studije i ogledi’ sadržava onomastičke i kulturno-književne studije o Boki kotorskoj i Svebarju (Baru s okolicom). U knjizi se iznose temeljne jezične, književne i općenito kulturne odrednice hrvatskoga identiteta u današnjoj Crnoj Gori te odgovara na desetljeća (auto)cenzure i posezanja za mjesnom hrvatskom baštinom.
Autor predgovora knjige Slobodan Prosperov Novak ističe kako do danas nije bilo neke knjige koja bi toj velikoj hrvatskoj narodnosnoj temi posvetila svaku svoju stranicu, svaku rečenicu i svaku svoju misao kao ovo Vidovićevo djelo. Ovakvo smo djelo, napominje, čekali čitavih pola stoljeća jer je ono objava jednoga novog i sada stasaloga naraštaja koji s potpunom upućenošću i spremnošću može tretirati to zahtjevno filološko područje.
Prosperov Novak naglašava kako su na stranicama Vidovićeve knjige srušeni manje-više svi pokušaji da se ospori nesporni hrvatski identitet ovih povijesnih hrvatskih krajeva i njihove književnosti, ali i cjelokupnoga identiteta. Autor tu operaciju provodi na najdelikatnijoj, ali i najuvjerljivijoj građi, napomenuo je i dodao kako se ta građa odnosi na osobna imena koja se kroz mnogostruke izvore preuzimaju.
Ističe kako zatim imena analizira, kroz toponime, a onda ih ovjerava u povijesnim činjenicama koje pokazuju kako je između Bokelja i svih drugih dalmatinskih Hrvata cirkulirao zajednički jezik i njegove dubinske strukture kao što su i osobne sudbine brojnih protagonista po kojima se hrvatski kulturni korpus ne može ograničiti niti se je ikad mogao ograničiti na stvarne granice aktualnih državnih tvorevina.
Prosperov Novak piše kako Vidović s ponosom ističe da su već u prvim hrvatskim stihovima koji su se pojavili u ovim krajevima znakovito imenovani Dalmatini i vas rod hrvatski. Mjesto na kojemu se ti stihovi javljaju, a on to dokazuje, nije slučajno, napomenuo je i dodao kako ih Maro Dragović Bokelj upisuje u pjesničku knjigu Bartula Kašića, pisca prve hrvatske gramatike iz 1604.
