Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se svake godine treće srijede u studenom, a ove godine to je 19. studenog. Ovaj dan podsjeća na važnost ranog otkrivanja, liječenja i prevencije bolesti koja značajno utječe na kvalitetu života milijuna ljudi širom svijeta. KOPB često ostaje nedovoljno prepoznata, a pušenje je i dalje glavni uzrok njezinog nastanka, dok posljedice bolesti mogu biti teške i ireverzibilne.
Tim povodom razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Žarkom Vrbicom, specijalistom interne medicine, subspecijalistom pulmologije i voditeljem Odjela za pulmologiju i imunologiju Opće bolnice Dubrovnik, koji nam je objasnio kako prepoznati KOPB, koliko je ona prisutna u Hrvatskoj, te kako možemo prevenirati i ublažiti njezine posljedice.
Kako prepoznati da je riječ o KOPB? Kako se bolest manifestira?
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) nastaje uslijed upalne reakcije pluća na dugotrajno udisanje štetnih čestica ili plinova. Iako se u svijetu nalaze brojni drugi uzroci KOPB kao što su zagađenje zraka ili rad u zagađenim prostorima te kuhanje na otvorenoj vatri, na našem području je velika većina oboljelih oštetila pluća udisanjem duhanskog dima čime je pušenje najbitniji uzrok nastanka KOPB kod nas.
Pogrešno se smatra kako pušači moraju kašljati, iskašljavati i osjećati zaduhu u naporu. To nije osobina zdravih pušača već prva naznaka oštećenja pluća koje vodi u KOPB. Kako se kod KOPB radi o ireverzibilnom oštećenju pluća, za uspješno liječenje je neophodno postaviti dijagnozu što prije kako bi se što prije i započelo s liječenjem.
Kako ne razviju svi pušači KOPB, preporuča se da svaki pušač koji ima preko 40 godina i puši više od 20 pušačkih godina (broj godina koje puši pomnožen s brojem kutija cigareta dnevno) jednom godišnje učini spirometriju, odnosno mjerenje kapaciteta pluća. Ovo je jednostavna i bezbolna pretraga, a ukoliko liječnik obiteljske medicine nema mogućnost spirometrije u svojoj ambulanti, a veći broj kolega već rutinski radi spirometriju pri pregledu pušača, u našoj bolnici se spirometrija može učiniti u roku od 7-10 dana. Dakle, nema razloga da se ta jednostavna, a po život bitna pretraga, ne učini.
Uznapredovala faza KOPB-a se karakterizira izrazitom zaduhom u naporu uz povremena pogoršanja, odnosno egzacerbacije bolesti, koja se liječe antibioticima i peroralnim kortikosteroidima, a u težim oblicima zahtijevaju i bolničko liječenje pa i prijem u jedinicu intenzivnog liječenja. Ukoliko se KOPB dijagnosticira tek u toj fazi, uspješnost liječenja je znatno manja, a cilj liječenja je usporiti dalje propadanje plućne funkcije i smanjenje učestalosti novih egzacerbacija jer je očekivano preživljenje iza egzacerbacije KOPB-a koja je morala biti liječena bolnički lošije nego nakon infarkta miokarda.
Rano otkrivanje i započinjanje liječenja KOPB-a je, uz aktivnosti usmjerene na prestanak pušenja, najbolji način borbe protiv ove bolesti. Zato i ove godine 19. studenog izdvajamo kao dan svjesnosti o KOPB, njegovom značaju i načinima borbe protiv njega.
Kako se razlikuje od drugih plućnih bolesti?
KOPB se u populaciji, a i među liječnicima koji se ne bave specijalizirano plućnim bolestima, najčešće miješa s astmom. Za razliku od KOPB-a, od astme mogu oboljeti i pušači i nepušači, tegobe su promjenjive, a pogoršanja su izazvana respiracijskim infektima ili izlaganjem iritansima dišnog sustava ili alergenima iz okoliša. Dok se kod KOPB-a radi o trajnom oštećenju plućne funkcije, kod astme se ona može u većini slučajeva popraviti, čak i normalizirati. Simptomi astme su povremeni, nastaju naglo, mogu se javiti u obliku piskanja u prsima i nakon napora, ali i bez napora ili noću. Između napadaja astme bolesnici često nemaju tegoba ili su one minimalno izražene, dok se kod KOPB-a tegobe uvijek javljaju u određenom stupnju opterećenja, a u početku se ne osjećaju u mirovanju ili noću.
Koliko je registriranih pacijenata oboljelih od ove bolesti?
Smatra se da je učestalost KOPB-a u Hrvatskoj oko 7 posto ili 10-15 posto odrasle populacije dobi preko 40 godina. Od toga je oko polovica dijagnosticirana, a samo se oko četvrtina oboljelih aktivno kompletno liječi od KOPB. Ukoliko se pod liječenjem KOPB-a pretpostavlja i prestanak pušenja, onda je taj postotak aktivno kompletno liječenih još znatno manji.
Kako se liječi? Postoji li terapija?
Prvi i osnovni postupak u liječenju KOPB-a je prestanak pušenja uz tjelovježbu. Taj osnovni korak je ujedno i najteži jer je pušenje jaka ovisnost, smatra se čak jača od većine ‘lakih’ droga i veliki je postotak neuspjeha u odvikavanju, a još veći je broj onih pušača koji se uopće niti ne pokušavaju odvići te opasne navike. Unatoč tome, preporuča se prilikom svake posjete pušača savjetovati da prestane pušiti i omogućiti mu potporu u odvikavanju od pušenja psihološkim i farmakološkim metodama. Neki od novih oblika korištenja nikotina kao što su grijani derivati nikotina mogu se preporučiti kao početna zamjena i pomoć u odvikavanju, iako nikako nisu preporučljivi kao zamjena za cigarete ili kao ‘neškodljivi’ način pušenja.
Osim toga, temelj liječenja KOPB-a su inhalacijski bronhodilatatori, odnosno ‘pumpice’ koji šire bronhe, cjevčice kojima zrak ulazi u pluća. Naime, u KOPB dolazi do dva osnovna oblika oštećenja pluća. Jedan je sužavanje bronha pa zrak teže ulazi u pluća, a još teže izlazi. Uslijed toga se pri naporu sve više zraka, koji nije stigao izići pri izdahu, zadržava u plućima dovodeći do prenapuhivanja pluća i nemogućnosti primjerenog udisanja zraka s jedne strane, ali i tlačnog opterećenja alveola, finih mjehurića u plućima u kojima se događa izmjena kisika i ugljičnog dioksida između zraka i krvi, što dovodi do pucanja alveola i nastanka emfizema. Bronhodilatatori koji se redovito uzimaju prošire bronhe i poboljšavaju podnošenje napora, smanjuju nakupljanje zraka u plućima, smanjuju rizik nastanka emfizema i učestalost egzacerbacija. Kontinuirana primjena bronhodilatatora može dovesti i do usporenja propadanja plućne funkcije kod oboljelih od KOPB-a.
Kod nekih bolesnika kod kojih se dokaže postojanje posebnog tipa upale posredovane stanicama koje se zovu eozinofili, dodavanjem inhalacijskih kortikosteroida uz bronhodilatatore, danas najčešće u takozvanoj trojnoj terapiji u jednom inhalatoru, može se postići dalje smanjenje rizika za nastanak egzacerbacija bolesti kao i poboljšanje preživljenja.
Kako utječe na svakodnevni život?
U početnim fazama KOPB-a, oboljeli se najčešće samoograničavaju u aktivnostima koje im izazivaju zaduhu pa tako češće od vršnjaka prestaju sa sportskim aktivnostima, a kasnije postaju sve manje pokretni, izbjegavaju i dulje šetnje i druge aktivnosti na otvorenom što dovodi do daljeg pogoršanja mehanike disanja, slabljenja mišića uključenih u disanje i pogoršanje podnošenja napora što dovodi do zatvorenog kruga daljeg smanjenja podnošenja napora i neaktivnosti. U uznapredovalim fazama bolesti, dolazi do značajnog smanjenja kvalitete života oboljelih, učestalih potreba za hitnim intervencijama i hospitalizacijama uz značajan porast smrtnosti.
Postoji li neki način prevencije? Kako se možemo unaprijed zaštititi?
Osnovna mjera prevencije je prestati pušiti čim se pojave prvi znaci bolesti ili, još bolje, nikad ne početi pušiti. Na našem području su drugi uzroci KOPB-a rijetki. ali svakako treba obratiti pozornost na izloženost na radnom mjestu, osobito izloženost sekundarnom dimu ili dimu otvorenog ognjišta.
Koliko liječnika radi na odjelu za pulmologiju i imunologiju?
Na odjelu za pulmologiju i imunologiju trenutno rade 4 liječnika pulmologa uz jednog liječnika na specijalizaciji iz pulmologije i dva liječnika na specijalizaciji iz imunologije.
Kakva je situacija s ostalim plućnim bolestima? Na što treba obratiti pažnju tijekom zime?
Tijekom zimskih mjeseci je povećana učestalost respiracijskih infekcija i egzacerbacija KOPB-a. Zbog toga se svim plućnim bolesnicima preporuča redovito cijepljenje protiv gripe, jednom u životu cijepljenje protiv pneumokoka, a ostala cijepljenja, kao COVID-19, prema aktualnim preporukama epidemiološke službe. Iz vremena COVID-19 epidemije smo naučili kako se primjenom zaštitnih maski i izbjegavanjem boravka u zatvorenim prostorima s većim skupinama ljudi može značajno smanjiti rizik nastanka respiracijskih infekcija i egzacerbacija KOPB-a.
Također, u Hrvatskoj je, kao jednoj od predvodnica u tom području, na snazi aktivni probir pušača na tumore pluća. U sklopu tog probira se pušačima koji zadovoljavaju kriterije probira učini CT pluća niske doze, koji je u rangu zračenja od nekoliko običnih snimki pluća ovisno o CT uređaju, kojim se mogu otkriti sumnjive promjene pluća na vrijeme za intervenciju koja može u potpunosti izliječiti proces. Uz otkrivanje i praćenje ovih promjena, istim se postupkom može evidentirati emfizem čak i prije spirometrijskih promjena kao i značajne kalcifikacije krvnih žila. Zbog navedenog preporučam svim pušačima koji zadovoljavaju kriterije za uključivanje u probir da se jave svom liječniku obiteljske medicine i provedu navedenu proceduru.
