Grad Dubrovnik već godinama pokušava kupiti oronulu zgradu Hrvatske elektroprivrede u Ulici Andrije Hebranga, no unatoč dugotrajnim pregovorima i najavama, do konkretnih pomaka nije došlo ni do danas.
Podsjetimo, još je 2012. godine tadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić iskazao interes da Grad Dubrovnik otkupi zgradu HEP-a u Šipčinama te je prenamijeni za javne potrebe. Iako se vlast u međuvremenu promijenila, plan Gradske uprave ostao je isti – objekt žele preuzeti u gradsko vlasništvo. Ipak, pregovori s Hrvatskom elektroprivredom već godinama stoje na mrtvoj točki.
Šutnja HEP-a
Iz HEP-a, naime, na ovu temu ne žele previše govoriti. Na novinarski upit upućen još u rujnu ove godine, odgovorili su vrlo šturo.
— HEP je proveo propisanu proceduru koja je uvjet za realizaciju kupoprodaje navedene nekretnine – naveli su u kratkom odgovoru, bez dodatnog pojašnjenja, ali i bez informacije o procijenjenoj vrijednosti zgrade. Još više je, međutim, iznenadio drugi dio njihova odgovora – onaj koji se odnosi na interes Grada Dubrovnika te kontakte s gradonačelnikom Matom Frankovićem.
— Nemamo informaciju o tome je li Grad Dubrovnik još uvijek zainteresiran za navedenu nekretninu – dodali su iz HEP-a.
Grad ne odustaje
S druge strane, odgovor koji smo dobili iz Grada Dubrovnika bio je znatno konkretniji i jasan.
— Grad Dubrovnik nije odustao od namjere preuzimanja napuštene zgrade HEP-a u Šipčinama, koju planiramo prenamijeniti u objekt predškolskog odgoja s ciljem povećanja kapaciteta dječjih vrtića. Prije nešto manje od mjesec dana obnovljen je službeni dopis prema upravi HEP-a. S obzirom na to da je došlo do promjene u HEP-ovoj upravi, nadamo se da će uskoro doći do konkretnijih dogovora – poručili su iz Gradske uprave.
Iz toga je jasno da Grad Dubrovnik i dalje vidi ovu zapuštenu zgradu kao prostor od javnog interesa, a želja za njenim otkupom traje već više od desetljeća.
— U protekle tri godine Grad je više puta inicirao razgovore na ovu temu, no zbog okolnosti unutar HEP-a projekt još nije realiziran. Procijenjena vrijednost predmetne nekretnine trenutno nije poznata jer formalni postupak utvrđivanja vrijednosti tek treba uslijediti – zaključili su iz Grada.
I zgrada Fine u planu
Zgrada HEP-a nije jedina nekretnina na gruškom području koju Grad Dubrovnik planira preuzeti. Još prošle godine gradonačelnik Mato Franković javno je izrazio želju da i zgrada Fine u Vukovarskoj ulici prijeđe u gradsko vlasništvo.
— Za zgradu Fine vjerujemo da ćemo vrlo skoro imati mogućnost preuzeti je u svoje vlasništvo. Vrlo aktivno vodimo razgovore o tome – rekao je tada Franković na sjednici Gradskog vijeća, najavivši pritom kako bi se u tu zgradu preselila gotovo cijela gradska uprava.
Cilj je, dodao je, objediniti sve gradske službe pod jedan krov, jer su danas ‘raštrkane’ od Babinog kuka preko Pila do samog Grada.
Unutar zidina, odnosno u zgradi na adresi Pred Dvorom 1, ostao bi samo Ured gradonačelnika i protokolarni prostori.
— Sve drugo treba biti na jednom mjestu, dostupno građanima – istaknuo je tada Franković. Ipak, kada su novinari DuLista prije godinu dana kontaktirali Finu, iz te institucije su odgovorili kako ‘ne razmatraju preseljenje svoje poslovnice s današnje adrese’. Time se dalo naslutiti da od prelaska zgrade Fine u gradsko vlasništvo neće biti ništa. No, najnoviji odgovor Grada Dubrovnika pokazuje suprotno.
— Grad Dubrovnik i dalje vrlo aktivno vodi razgovore s nadležnim institucijama za zgradu Fine u Vukovarskoj ulici. Pregovori su i dalje aktualni, a vjerujemo da ćemo vrlo skoro imati mogućnost preuzeti zgradu u vlasništvo Grada. Proces se odužio zbog međuinstitucionalnih usklađivanja, no opcije koje se razmatraju uključuju i darovanje i eventualnu kupoprodaju. Vrijednost zgrade također još nije službeno procijenjena – poručili su ovoga tjedna iz gradske uprave.
Inače, Fina je svoju zgradu u Vukovarskoj ulici gradila ranih 80-ih godina prošlog stoljeća prema projektu pokojne arhitektice Dubravke Baković-Kržić, a u nju se preselila iz stare zgrade SDK-a. Objekt je danas funkcionalan, što ga čini vrlo pogodnim za smještaj većeg broja gradskih odjela.
Godinama se ponavljaju isti dopisi i iste izjave, no konkretnih rezultata nema. Ni HEP ni Grad ne mogu (ili ne žele) ubrzati proces, a građani u međuvremenu gledaju kako vrijedne zgrade ostaju zapuštene, prazne i neiskorištene.
