Na inicijativu Ceha ugostitelja Udruženja obrtnika gradonačelnik Mato Franković ove je srijede održao sastanak s dubrovačkim ugostiteljima na temu sezone koja je za nama, ali i 2025. godine u kojoj će vrijediti neka nova pravila. Odnosi se to prvenstveno na obvezu rada ugostitelja u zimskom dijelu godine. Više o svemu rekao nam je ispred Ceha ugostitelja Đani Banovac koji je i više nego zadovoljan sastankom na kojega se, posebno je naglasio, pojavilo nikad više njegovih kolega.
-Gradonačelnik je rekao da je zadovoljan u kakvom smjeru idemo i da nas prihvaća kao partnere. Mi ćemo njemu ispred naše koordinacije, u kojoj će biti predstavnici nas obrtnika i tvrtki, nuditi prijedloge što, kako i kad bi trebalo raditi, a on će, budući da ima diskrecijsko pravo po novim odlukama, to analizirati i ako bude adekvatno i prihvatiti. Ako je u Dubrovniku 2 tisuće gostiju, treba biti i adekvatan broj sjedećih mjesta u restoranima, u kafićima i na mjestima gdje se prodaju slastice. Važno je da mi ispred struke dajemo prijedloge, a vidimo da nas je Grad prihvatio kao partnere – ističe za DuList Banovac te dodaje kako komunikacija samo može stvoriti dobru stvar.
‘Moramo promišljati’
– Moja inicijativa je naišla na plodno tlo, Grad nas je poslušao i prihvatio prijedloge, a moram naglasiti kako se nikad veći broj ugostitelja nije pojavio na sastanku, i to u studenom kad su manje više svi uvijek bili na izdisaju snaga. I mi ugostitelji pomalo shvaćamo da je ovo trajan proces, ne možemo živjeti sezonu za sezonu. Nemamo još Dubrovnik zimi, ali imamo mogućnost stvarati pretpostavke da kroz jedno određeno razdoblje imamo određena događanja kao što su Good Food pa da se na njega nasloni Festival svjetlosti, pa imamo Jazz festival… Uz određena događanja i našu ugostiteljsku ponudu Dubrovnik treba biti zanimljiv i u rujnu, i u studenom, i u travnju, i u svibnju, a ne samo u ljetnom dijelu sezone – smatra Banovac te dodaje kako je to jedan proces, koji ne smije biti dirigiran dekretima, već komunikacijom i suradnjom.
-Partneri smo u ovome svemu, nemamo previše alternativa osim ovog turizma. To je nekad dobro, a nekad i loše, ali moramo promišljati. Nas deset je pametnije od nas dvoje. Ako nas se što više uključi u tu priču, iznaći ćemo još bolja rješenja ili se uhvatiti u koštac s nekim problemima – dodaje naš sugovornik.
Ima li mjesta za Dubrovčane?
Treba istaknuti, a što su najavili i iz Grada Dubrovnika, kako će se prije obveze rada zimi formirati radna skupina koja će definirati sve detalje uključujući koji će objekt i u kojem razdoblju imati jednomjesečnu obvezu rada zimi, a obveze će se utvrditi za petogodišnje razdoblje prilagođavajući se i planovima Zračne luke i najavama letova tijekom zimskog dijela godine. Vodit će se računa i o tome koliko koji objekt ima unutarnjeg odnosno vanjskog prostora, a planirat će se i poticaji za one koji žele raditi tijekom cijele zime. Na to se osvrnuo i Banovac.
-Iluzorno je da objekt koji nema unutrašnji prostor bude uopće u ovom petogodišnjem planu da mora raditi. Naš gost mora biti ugošćen u Gradu i to je ono što je nama svima na obraz. Koordinirat ćemo, komunicirati i pričati. Ja sam preuzeo ulogu koordinatora, ali odmah u cijelu priču želim uključiti i Turističku zajednicu, Upravni odjel za kulturu, baštinu i turizam, Zračnu luku te nas ugostitelje da skupa idemo u istom smjeru – ističe.
Pitali smo ima li i u cijeloj ovoj priči mjesta za Dubrovčane.
-Naravno! – ističe Banovac te dodaje kako će ugostitelji predložiti za sljedeću godinu da se festivali i veća događanja naslone na popuste ugostitelja od 20 do 40 posto za sve njihove usluge da se i naši ljudi privuku u Grad.
Kućicama da, ali ne na Stradunu
-Što znači biti ugostitelj? Nekoga ugostiti, gost se treba u određenom lokalu ugodno osjećati. Mi dovoljno radimo s gostima i s cijenama da ne moramo na našim sugrađanima i zimskim posjetiteljima graditi našu profitnu priču, samo moramo raditi na gradu kao destinaciji. Korak po korak, mjera po mjera stvarati pretpostavke da Dubrovnik, ne samo stara gradska jezgra već i cijeli grad, budu mjesto ugodnog života nama, a onda će biti i 100 posto našim gostima. To uopće nije upitno. Suživot sviju nas je jedini moguć. Ako sam ja sretan, a svi oko mene nesretni, to je privid moje sreće – rekao je te se dotaknuo i kućica na Stradunu, nelojalne konkurencije svim ugostiteljima koji rade cijele godine i koji, napominje, imaju drukčiji nivo troškova od kućica gdje se za cijenu najma dobije najbolja lokacija na svijetu. Kućica će biti, naglasio je, ali na drugim pozicijama, ne na samom Stradunu. To će biti prijedlog ugostitelja upućen prema Gradu za iduću godinu.
‘Nije sve u dobiti’
Dojmove nakon sastanka podijelio je i ugostitelj Mario Zvono, vlasnik nekoliko ugostiteljskih objekata u gradu i okolici.
-Bit će to dobro i zanimljivo, nešto novo za Grad. Avio smo destinacija i mislim da se pomalo svi trebamo na to privikavati. Mi ćemo naše ugostiteljske objekte Tutto Bene od ove godine držati cijelu godinu otvorene, a druge ćemo pokušati držati otvorene kroz prosinac radi radne snage, ali i drugih stvari – izjavio jeZvono.
Nadodao je kako ne razmišlja trenutno o nikakvim izazovima koje bi mogao donijeti rad zimi te da će vrijeme najbolje pokazati što će se dogoditi.
– Nije sve u dobiti, treba nekad i uložiti nešto da bi se to moglo vratiti. Moramo gurati svi zajedno kako bi to rezultiralo nečim boljim – zaključio je Zvono.
– U jednu je ruku dobro što je odlučio da se u pet godina možemo odlučiti za jedan zimski mjesec da odradimo, to je dugoročan rok. U drugu ruku, zimi nema baš posla, zavisi gdje si i na kojoj poziciji – to je dvosjekli mač – smatra Toni Đanić, vlasnik Spaghetterije Toni.
Na pitanje kako misli da će to utjecati na poslovanje njegovog objekta rekao je kako restoran posjeduje već dvadeset tri godine i da je dugo godina pokušavao raditi cijelu zimu, ali je uvidio kako su tu veliki troškovi i minusi te kako nema računice da se radi cijelu zimu.
Kad je riječ o poticajima koji se planiraju za one koji se odluče raditi cijelu zimu, Đanić smatra kako jedini poticaj koji Grad može dati je da se ustvari ne plaća javna površina. afr/mt