Cijelom će svijetu 2020. godina ostati urezana u pamćenje po pandemiji koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet i prouzrokovala dalekosežne posljedice. Virus koji je krenuo iz ‘daleke’ Kine vrlo brzo je ‘zavladao’ cijelim svijetom, bacio svjetska gospodarstva na koljena i promijenio način funkcioniranja svakodnevice. Socijalna distanca, dezinfekcija i nošenje maski postali su obvezni dijelovi svake interakcije. Prvi slučaj bolesti COVID-19 ili novog koronavirusa potvrđen je još početkom prosinca 2019. u gradu Wuhanu, u kineskoj provinciji Hubei gdje je uočeno grupiranje oboljelih od upale pluća, a kao uzročnik u siječnju je identificiran novi koronavirus. Oboljeli su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. U početku se o ovom novom virusu jako malo znalo te nitko nije mogao ni slutiti da će se ubrzo proširiti cijelim svijetom. Već u siječnju i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji počelo se govoriti o novom virusu, a posebno jer su se kineski menandžeri s gradilišta Pelješkog mosta upravo krajem siječnja trebali vratiti na Pelješac nakon to su u Kini proslavili novu godinu. Epidemiolozi Županijskog zavoda za javno zdravstvo izdali su im upute prema kojima su 14 dana morali paziti na eventualnu pojavu simptoma te im se javiti po potrebi.
Prvi slučaj u Hrvatskoj
Koronavirus počeo se sve više širiti svijetom pa je tako i 25. veljače 2020. zabilježen prvi slučaj u Hrvatskoj. Riječ je bila o muškarcu od 25 godina koji je doputovao iz Lombardije u Hrvatsku. Svjetska zdravstvena organizacija 12. ožujka proglašava globalnu pandemiju koronavirusa jer su bili zabrinuti kojom se brzinom virus širi. Tada je 114 zemalja u svijetu prijavilo oko 118 tisuća zaraženih što je bio znak za alarm. Na razini Hrvatske, županija i gradova aktivirani su Stožeri civilne zaštite koji su počeli donositi potrebne mjere i odluke. Situacija se činila sve složenijom pa su bolnice diljem Hrvatske preustrojile svoj način rada te su u njima reorganizacijom osnovani COVID odjeli. Opća bolnica Dubrovnik 16. ožujka privremeno je zaustavila sve hladne operativne zahvate i rad specijalističkih ambulanti osim onkološke kirurgije te hitnih ambulanti.
Liječnicima i medicinskim sestrama svakodnevica u bolnici, posebno na COVID odjelu postaju zaštitna odjela, maske i viziri dok se neumorno već preko 10 mjeseci bore s ovim virusom.
Koronavirus nije poštedio ni Dubrovnik pa je prvi slučaj kod nas zabilježen 19. ožujka, a radilo se o 54-godišnjoj čistačici Zračne luke Dubrovnik. Svima koji su bili u kontaktu sa ženom bila je određena samoizolacija, a Zračna luka je istog dana bila zatvorena za civilni zračni promet sve do 2. svibnja. U zemljama diljem svijeta sustavno su donošene sve strože epidemiološke mjere pa je tako u mnogima od njih uveden i lockdown. U Hrvatskoj je on odlukom Nacionalnog stožera uveden 19. ožujka. Tog datuma u Hrvatskoj je zabilježen i prvi smrtni slučaj od koronavirusa, a radilo se o istarskom ugostitelju.
Hrvatska u lockdownu
Stroge mjere lockdowna bile su na snazi sve do kraja travnja. Stožer je uveo mjere o privremenom ograničenju rada trgovina, obustavljen je rad ugostiteljskih objekata, kino dvorana, kazališta, javnog prijevoza, fakulteti i škole s vremenom su prešle na online način rada, otkazana su sva događanja kulturnog, društvenog i sportskog života. Odlukom hrvatskih biskupa, u skladu s mjerama Stožera, ukinute su mise s pukom kao i slavlje sakramenata te su se i mise pratile putem online platformi. Uskoro su uvedene i propusnice tako da se bez njih nije moglo kretati unutar županija i općina. Među općinama su bili oformljeni punktovi na kojima je policija provjeravala svaki automobil i tražila propusnice. Civilna zaštita u tom je razdoblju redovito patrolirala gradom kako bi spriječila bilo kakva moguća okupljanja građana, aktivirao se Crveni križ kako bi pomogao sugrađanima oko hrane i higijenskih potrepština, a oformljen je i telefon za psihološko savjetovanje. Aktivirala se i ‘Ruka pomoći’ našeg sugrađanina Denisa Pavele koja je besplatno potrebitim sugrađanima donosila hranu, lijekove i potrepštine.
Dok je Hrvatska bila u lockdownu, Vlada je osmislila paket mjera kako bi pomogla gospodarstvenicima pogođenim novim virusom. Radilo se, među ostalim, o potpori za očuvanje radnih mjesta od četiri tisuće kuna, odgodi plaćanja poreza i doprinosa. Ove mjere kasnije su produljene i pojačane novim stavkama. Posebne mjere donio je i Grad Dubrovnik kako bi pomogao gospodarstvenicima i ranjivim skupinama. Tako je svim obveznicima komunalna naknada smanjena na 15 posto, ukinuto je plaćanje koncesija za travanj, svibanj i lipanj, ukinuto je plaćanje najma za stanove u vlasništvu Grada Dubrovnika, uvedena je mjera socijalno financijske pomoći za isto razdoblje za kućanstva bez prihoda. Grad je odlučio i sufinancirati troškove stanovanja u ovome razdoblju za podstanarske obitelji. Dodajmo i da je tek završeni Studentski dom umjesto studenata najprije primio oboljele od COVID-a te je služio kao karantena. Donesene mjere ipak nisu bile dostatne određenom dijelu gospodarstvenika, a ponajviše ugostiteljima koji su odluku o zatvaranju njihovih objekata smatrali nepoštenom. U nekoliko navrata prosvjedovali su protiv mjera te tražili produljenje potpora za zaposlenike.
Popuštanje mjera u tri vala
Nacionalni stožer odlučio je u tri vala početi s popuštanjem mjera. U prvom valu 27. travnja počele su raditi sve trgovine, osim onih unutar trgovačkih centara te sve uslužne djelatnosti, osim onih koje podrazumijevaju bliski kontakt s klijentima. Ponovno su uvedene gradske i prigradske linije te linije s otocima koji nisu povezani trajektima. Otvorene su i kulturne ustanove, sportaši su ponovno počeli trenirati. U drugoj fazi 4. svibnja ponovno se u punom opsegu vratio i zdravstveni sustav kao i sve uslužne djelatnosti uz poštivanje epidemioloških mjera. Treća faza popuštanja nastupila je 11. svibnja kada je omogućeno okupljanje do 10 ljudi, rad trgovačkih centara, rad predškolskih ustanova, nastava od prvog do četvrtog razreda. Omogućen je rad u malim grupama u visokom obrazovanju, ponovno se uvode međužupanijski i domaći zračni prijevoz. Ugostiteljski objekti mogli su, uz poštovanje mjera, raditi i na taracama.
Ljetni mjeseci donijeli su svojevrsno olakšanje, brojke oboljelih bile su pod kontrolom te se u okviru mogućnosti odvijala i turistička sezona koja je ipak bila neusporedivo lošija u odnosu na 2019. Do ljeta o koronavirusu liječnici i znanstvena struka znali su ipak dosta više pa su se tako počeli razvijati i novi testovi. U dubrovačku Opću bolnicu tako se sredinom svibnja počelo sa serološkim testiranjem koje pokazuje koliko je antitijela osoba razvila na koronavirus. Uskoro se počelo i s brzim antigenskim testovima. Dolaskom jeseni situacija se ponovno počela komplicirati te su brojke ponovno porasle. Unatoč procjenama da Hrvatska neće prijeći tri tisuće zaraženih, krajem studenog dosegnuli smo rekordnih četiri tisuće novih slučajeva, a brojke su nastavile rasti iz dana u dan. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u tom je razdoblju prešla sto novozaraženih. Brojke su trenutno ipak u opadanju, a Hrvatska se nalazi u ‘mekom’ lockdownu koju bi trebao trajati do 8. siječnja. Ugostiteljski objekti ponovno su odlukom Stožera zatvoreni, maske su obvezne u svim zatvorenim prostorima, zabranjena su okupljanja do 10 ljudi iz najviše dva kućanstva, posebne mjere su i u gradskom prijevozu, trgovinama, dio škola je na online nastavi, sportska natjecanja odvijaju se bez natjecatelja, ograničen broj ljudi smije prisustovati misama, sprovodima, ukinute su svadbene svečanosti. Ponovno su uvedene i propusnice, samo ovog puta među županijama, koje su zbog razornog potresa u Petrinji ipak ukinute. U zadnjim danima prosinca u Hrvatsku su došle i prve doze Pfizerovog cjepiva te su se počeli cijepiti zdravstveni djelatnici te ranjive skupine, a uskoro se očekuju i ostale naručene doze te se u cjepivo polaže nada da će 2021. biti korona free.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 30. prosinca 2020.