Nakon što je i Osijek dobio koncertnu dvoranu i to drugu najveću u Hrvatskoj, odmah nakon zagrebačkog Vatroslava Lisinskog, aktualiziralo se pitanje kad će je konačno dobiti i Dubrovnik, hrvatska prijestolnica
kulture?! Nesumnjivo je svima, naročito ljudima iz glazbenog svijeta, drago čitati o moderno opremljenoj osječkoj dvorani koja se prostire na 1000 kvadrata te broji preko 400 sjedećih mjesta. Međutim ta informacija istovremeno izaziva sjetu i produbljuje razočaranje da glazbenici u kulturnom biseru ne samo naše zemlje već i Europe, svijeta… ovise o vremenskim uvjetima jer mi dvoranu nemamo!
Obećanje iz 2022.
Dubrovački glazbenici već dugi niz godina žale se i apeliraju da se ovako dalje više ne može. Na vlasti su se izmijenile garniture, naslušali su se obećanja, ali još uvijek ništa. Ili ipak…?! Naime, gradonačelnik Mato Franković je prije dvije godine izložio plan o izgradnji i uređenju koncertne dvorane na prostoru Preparandije.
— Održali smo sastanak s novim rektorom zagrebačkog Sveučilišta. Razgovaramo o jednom sporazumu koji bi bio upućen na Gradsko vijeće, a kojim ćemo definirati uvjete pod kojima bi koncertna dvorana bila na prostoru Preparandije. Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu je građevinske struke i oni su radili prvo idejno rješenje pozicioniranja prostora koncertne dvorane. Uvjeti su dobri, ima parkirališni prostor te prostore za probe i održavanje koncerata i to rješava naše potrebe kao i potrebe Dubrovačkog simfonijskog
orkestra- rekao je tada Franković.
U uredu gradonačelnika smo se interesirali što je s tim, odnosno u kojoj je fazi obećani projekt.
Prenamjena ljetnikovca
— Kao što ste u Vašem upitu naveli, gradonačelnik Mato Franković u 2022. postigao je načelni dogovor
za izgradnju koncertne dvorane na zemljištu pokraj IUC-a sa Sveučilištem u Zagrebu, vlasnikom nekretnine. Međutim, u međuvremenu je donesena konačna presuda prema kojoj je ljetnikovac Crijević Pucić vraćen u vlasništvo JU Dubrovački simfonijski orkestar nakon čega je Grad Dubrovnik, u suradnji s nadležnim
Ministarstvom kulture i medija, započeo proces prenamjene ljetnikovca iz uredskih prostorija u koncertni prostor. S obzirom da realizacija ovog projekta iziskuje značajna financijska sredstva, Grad Dubrovnik je prioritizirao uređenje ljetnikovca Crijević Pucić i njegovu transformaciju u koncertni prostor koji će unijeti dodatnu vrijednost kulturnoj sceni grada. Po završetku navedenog projekta, Grad će u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu nastaviti izradu projekta koncertne dvorane – odgovorili su nam iz ureda
gradonačelnika te napomenuli kako je u tijeku energetska obnova zgrade kojom se rješava dugogodišnji problem vlaženja prostora. Ukupna vrijednost radova je 592.512,61 EUR, od kojih su 479.492,42 EUR sredstva EU, dok ostatak od 113.020,19 EUR financira Grad Dubrovnik.
Kapacitet
— Druga faza rekonstrukcije objekta obuhvatit će unutarnje uređenje prostora kako bi se Dubrovački simfonijski orkestar mogao u potpunosti vratiti u svoj dom, gdje će konačno djelovati u suvremenim uvjetima i održavati koncerte neovisno o vremenskim uvjetima. Izrađeno je idejno rješenje i statika prenamjene prostora u koncertnu dvoranu. U ovom trenutku u postupku je izrada glavnog projekta
koji bi trebao biti gotov početkom iduće godine, nakon čega će započeti radovi na uređenju prve koncertne
dvorane u gradu Dubrovniku kapaciteta između 120 i 150 gledatelja te do 40 članova orkestra – precizirali su
nam iz ureda gradonačelnika.
— U vezi obnove ljetnikovca Crijević Pucić moram reći da radovi u prvoj fazi teku po planu i da će energetska
obnova biti završena do kraja godine kako je i predviđeno. Nakon toga očekujemo nastavka radova, odnosno
početak druge faze u kojoj je planirano 120 do 150 mjesta u publici te 40 mjesta za članove orkestra u budućoj koncertnoj dvorani u Ljetnikovcu – glasi odgovor ravnatelja Orkestra Slobodana Begića na naš upit. Na pitanje je li ovo za Dubrovnik zadovoljavajuće rješenje nije se referirao.
Osječka dvorana nosi ime po znamenitom osječkom violinistu i skladatelju Franji Krežmi rođenom 1862.
godine. Nadajmo se da će nam dogodine glavna briga biti kako, odnosno po kome, nazvati našu, dubrovačku
koncertnu dvoranu. Iako po nekima se ona tako neće moći ni nazvati jer, smatraju, nije pravo, već nekakvo
polovično rješenje.
PIJANISTICA MARIJA GRAZIO
‘Malomišćanska’ priča, sad će bit nemoguća misija pokrenuti ozbiljan projekt!
Kad se potpisivala peticija za vraćanje prostora ljetnikovca Crijević Pucić Dubrovačkom simfonijskom orkestru Marija Grazio bila je jedna od rijetkih glazbenika/ca koja ju nije potpisala jer je znala,
kaže, da će se upravo dogoditi ovo što se dogodilo.
— Grad je sada smjestio ponovo Orkestar u ljetnikovac i tako načelno ‘zadovoljio’ potrebu Grada za koncertnom dvoranom. I tu se zapečatila potreba i vizija o pravoj koncertnoj dvorani koja bi podržavala veću priču od ove ‘malomišćanske’. Sad će biti gotovo nemoguća misija pokrenuti takav ozbiljan projekt. Kroz pravu koncertnu dvoranu mogao se pokrenut jedan ‘drugi grad’, mogla se začet ideja o sveobuhvatnom kulturnom turizmu, o Gradu u kojem se događaju ključne koncertne priredbe i koji u cikličnim krugovima širi svoj umjetnički i kulturni značaj na veliko i široko geografsko područje. Po meni, ovim rješenjem pitanja prostora Orkestra Dubrovnik je izgubio šansu za mentalni, etički, kulturni i estetski preobražaj. Mogla bih napisati cijelu studiju o tome zašto velika koncertna dvorana, a ne ova adaptirana, našla bih sto i jedan razlog. I demantirala bih eventualne komentare kao-takva dvorana nije samoodrživa. Itekako bi bila samoodrživa, samo bi se projekt trebao pametno i promišljeno napravit, s jasnom strategijom. A koliko bi to bila nevjerojatno vrijedna stvar da se napravi jedno novo smisleno arhitektonsko djelo valjda se ne mora ni
spomenuti. Svi vidimo kako se gradi po Gradu. To bi bila neka nada da nam Dubrovnik ubuduće neće vizualno izgledat kao predgrađe neke zabiti i da će se ipak transformirat u urbanu sredinu – prokomentirala nam je Grazio.