Špijuni, ropstvo i višestoljetni uspjeh Dubrovačke Republike samo su neke od tema kojima se bavio povjesničar i novinar Robin Harris u domaćinstvu gradonačelnika Mata Frankovića na prvim ‘Diskorsima o Gradu’ u ponedjeljak u palači Sponza.
– Dubrovnik danas je ono što je Dubrovačka Republika bila u prošlosti. Ono najljepše i najbolje u Dubrovniku rezultat je prošlosti Dubrovnika kao Republike. Ja to vidim, svi to znaju, i zbog toga je prošlost i povijest važnija za Dubrovčane nego recimo, za druge Hrvate, i sigurno više nego za ljude iz drugih zemalja – objasnio je Harris.
Osim Harrisa, sudjelovali su i studenti Povijesti Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku, Andrea Vučur, Mario Ton i Roko Butorac, uz voditelja odjela Marinka Marića, Goran Cvjetinović iz Ureda za poslove gradonačelnika, i predstavnik Državnog arhiva u Dubrovniku Zoran Perović. Tema prvih ‘Diskorsa’ bila je prilagodba lekcija iz povijesti Dubrovnika za moderne potrebe grada.
– Ono što želimo napraviti je potaknuti raspravu o tome što u gradu imamo danas, kako je to bilo prije, kako su se i na koji način prije rješavale stvari, i na koji način mi to možemo implementirati u današnjici. Puno je toga iz naše povijesti na čemu trebamo učiti i koju trebamo koristiti kako bi unaprijedili i današnjost, ali i budućnost – istaknuo je Franković.
U projektu će se u seriji razgovora s poznavateljima i prijateljima Grada iz Hrvatske i svijeta pokušati dati doprinos originalnom promišljanju dubrovačke budućnosti i novim idejama o pitanjima koja zaokupljaju grad.
– Imam mnogo primjera, a možda onaj najvažniji je vlast i politika. Znači da politika služi narodu, a ne narod politici i da u svemu bude i ključna riječ, koja je i kroz povijest bila ključna, a to je mjera. Što se tiče političara, samo neka se sjete što piše u Kneževu dvoru, čega su se držali naši preci. Obliti privatorum publica curate – naglasio je Marić.
– Dubrovnik nije imao tajnu službu, ali oni su trgovali informacijama. To je bila najbolja roba koju je Dubrovnik imao. Imate situaciju kada je Dubrovnik s pregovaračima Osmanskog carstva dogovarao prvi harač. Dubrovčani su sultanu u odgovoru rekli ‘Platit ćemo koliko tražiš, ali nije to najvažnije što ćeš imati od nas’ – rekao je Cvjetinović. Naglasio je i slobodarski duh i jedinstvo stanovništva kao razlog dubrovačkog uspjeha, te da su i kmetovi bili ponosni što se mogu zvati Dubrovčanima.
– 1416. Veliko vijeće donosi odluku, ne o zabrani, nego o ograničenju trgovine robljem. Uslijed brojnih protesta vladara i velikaša iz zaleđa i uslijed izjava da je trgovina ljudskim mesom gnjusna i protiv svake čovječnosti, dubrovačke vlasti zabranjuju svim Dubrovčanima i strancima na području od Budve do Splita trgovanje, posredovanje i prodaju ljudi, uz žestoke kazne – pojasnio je Perović, ističući da se još moglo kupovati robove za osobne potrebe. Ne sviđa mi se kad čujem da je Dubrovnik ukinuo ropstvo 300 godina prije Amerike, ma jest bogati, požalio se Perović.
Studenti su pak govorili o padu Dubrovačke Republike, rizničarima republike, i zakonima republike koji zadirali u privatnost Dubrovčana, nakon čega je Harris održao sintezu svega izrečenog.
– Ono što je cijelo vrijeme kroz ovu diskusiju izlazilo je ono što je Dubrovačka Republika tako snažno gajila, a to je mjera. Mjera u svemu. Mjera u vladanju, mjera u ponašanju, mjera u ophođenju prema drugima, mjera u prostoru. Dubrovačke zidine građene su četiri stoljeća i bile su pomno planirane – zaključio je Franković.
Podsjetimo, Robin Harris doktorirao je suvremenu povijest na Oxfordu, bio je posebni savjetnik britanske vlade, ali i osobni savjetnik premijerke Margaret Thatcher. Autor je brojnih knjiga među kojima posebno mjesto zauzima “Povijest Dubrovnika”.
Projekt organizira Grad Dubrovnik, a za iduće Diskorse već se planira dolazak Leifa Edvinssona, švedskog autora na temu intelektualnog prava, i dobitnika prestižne nagrade ‘Mozak godine’ u kategoriji s Billom Gatesom i Paulom McCartneyem.