Zaključujemo ovu 2025. godinu koja je bila sjajna po rezultatima. Konačno smo dostigli ta tri milijuna putnika. Ove godine ćemo završiti s 3.100.000,00 putnika. Jako puno stvari smo odradili u ovoj godini – rekao je direktor Zračne luke Ruđer Bošković, Viktor Šober na godišnjoj konferenciji za medije održanoj u četvrtak. Godina 2025. ostat će u povijesti Zračne luke Ruđer Bošković kao prekretnica. S ukupno 3.058.306 putnika u prvih jedanaest mjeseci ostvaren je rast od 4,46 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, koja je također bila rekordna. Uz 3.100.000 putnika s koliko je planirano završiti ovu godinu, Zračna luka Ruđer Bošković ostvarila je uspjehe i u drugim područjima. Kada je riječ o financijskim rezultatima, preliminarna dobit poslovanja Društva u 2025. godini procijenjena je na iznos od oko 6,3 milijuna eura.
Direktor zračne luke Šober iskoristio je priliku zahvaliti svim zaposlenicima. Istaknuo je kako su imali nekoliko novih letova, dosta su radili na internim procesima i na podizanju kvalitete. Ova godina im je, kaže, vrlo zanimljiva prvenstveno zbog broja kojeg su ostvarili, a onda i zbog svega onog što su interno radili kao sama organizacija. Zadovoljni su i ostvarenim financijama za ovu godinu jer su imali oko 10 posto povećanje prihoda, a očekuju 6,3 milijuna dobiti.
Za iduću godinu nabavljaju nove sustave i softvere za jednu novu digitalnu tehnologiju zračnih luka koji se prije svega tiču obrade putnika i prtljage.
– To je nešto što će već iduće godine biti dostupno našim korisnicima i posjetiteljima – dodao je te najavio kako ih sljedeće godine očekuje organsko povećanje broja putnika između 4 i 5 posto. Planiraju i investiciju u opremu i tehnologiju nabavom najmodernije opreme za zaštitni pregled putnika i ručne prtljage te implementaciju CUPPS, DCS i AMS sustava, koji će putnicima donijeti brže i jednostavnije iskustvo prijave za let i predaje prtljage. Uvođenjem ovih sustava Zračna luka Ruđer Bošković ulazi u krug zračnih luka koje koriste najmodernije sustave za obradu i procesuiranje putnika i prtljage te upravljanje svim internim procesima.
– Mislim da ćemo biti jedini aerodrom u Hrvatskoj koji će imati tu najnoviju tehnologiju. Putnici će brže prolaziti preglede i skenere. Tehnologija nije klasična rendgenska nego CT tako da će ubrzati protoke putnika. Neće biti potrebe za vađenje kozmetike ni tekućina – objasnio je.
Na novinarsko pitanje o omjeru Schengen i non-Schengen putnika i hoće li se tu što mijenjati, odgovorio je kako su prilično ograničeni kapacitetima koje imaju u trenutačnom terminalu.
– Nedavno smo usvojili Master plan za sljedećih 20 godina i tu postoji jedno rješenje koje se tiče tog problema. Mi smo tu zapravo vrlo specifični jer broj putnika koji dolaze prije svega iz non-Schengen zemalja je približna brojci koja dolazi iz Schengen zemalja. U bliskoj budućnosti ne bi se čudio da taj omjer bude pola-pola – odgovorio je.
Postavljeno je i pitanje o drugom zemaljskom operateru, na što je odgovorio da to nije u njihovim rukama nego Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
– Po posljednjim informacijama početkom slijedeće godine trebali bi izaći natječaji za Split i Dubrovnik kao luke koje su prešle prag koji je definiran direktivom. Mi smo stvarno spremni, svi procesi su odrađeni i ne vidimo više nijednu internu potrebu koju moramo napraviti za takav jedan slučaj koji će nam se dogoditi vrlo skoro već u ljeto 2027. – rekao je.
Na pitanje koliko im u poslovanju otežava globalna situacija, rekao je da su još od ruske agresije na Ukrajinu zapravo svi dobavni lanci poprilično poremećeni.
-To je jedna od kočnica koju osjećamo prvenstveno u pregovorima jer oni imaju problema sa svojim flotama i nabavkom zrakoplova i dosta je kašnjenja u svim tim procesima tako da nije jednostavno dogovarati nove destinacije i rute.
– Dobar dio kompanija se susreće s tim problemima koji su uzrokovani prije svega geopolitikom i dobavnim lancima. Osjećamo i mi da je potrebno još vremena kompanijama da završe procese oko svoje flote – istaknuo je.
Novinare su zanimale i eventulane nove linije u idućoj godini.
– Mi kontinuirano radimo prvenstveno na interkontinentalnim letovima, nešto i Europe. Mislim da smo došli u fazu da nismo opterećeni brojkama jer cilj je privući premium kompanije – nešto što Dubrovnik zaslužuje. Nije lako, dosta je još sekundarnih problema koje imaju i nije lako donijeti odluku, a Dubrovnik je svakako zanimljiv i poželjna destinacija – naglasio je.
