Od 1. listopada ove godine potrošači plina u javnoj usluzi plaćat će plin devet posto skuplje nego dosad, odlučila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Ova odluka u najvećoj se mjeri podudara s Vladinim projekcijama iz 9. paketa energetske pomoći, prema kojima će prosječni mjesečni računi građana porasti za oko četiri eura, odnosno 9,5 posto. Bez Vladinih mjera subvencioniranja, poskupljenje bi iznosilo čak 17,3 posto.
Prema odluci HERA-e, krajnja cijena plina za kućanstva od 1. listopada bit će prosječno 53,8 eura po megavatsatu. Kada se uključi subvencija, cijena će iznositi 50 eura po megavatsatu, što je povećanje od devet posto u odnosu na dosadašnjih 49,5 eura po megavatsatu.
Zanimljivo je da cijena plina raste unatoč padu troška njegove nabave. Naime, regulator je odredio novu nabavnu cijenu od 35,5 eura po megavatsatu, što je 5,3 posto manje nego dosadašnjih 37,5 eura. No, poskupljenje proizlazi iz povećanja troškova distribucije, koji su porasli prvi put nakon koronakrize – s 5,9 na 8,4 eura po megavatsatu, odnosno za 23 posto.
Nove cijene ostat će na snazi do 31. prosinca 2025., a nakon toga će HERA izaći s novim izračunima. Iako Vladine mjere snažno ublažavaju rast cijena, treba imati na umu da regulirane cijene utječu i na tržišne. Građani, međutim, uvijek mogu prijeći iz javne usluge u komercijalnu, ako im neki opskrbljivač ponudi povoljnije uvjete.