Uoči 23. obljetnice otvaranja, Most dr. Franja Tuđmana morat će na svojevrsni ‘makeover’. Naime, specijalističkim pregledom obavljenim u
travnju 2024. godine uočeno je kako je korozijom zahvaćeno do 5 posto ukupne površine čelične konstrukcije. Kako za DuList ističu iz Hrvatskih
cesta, detaljni terenski pregled te istražni radovi antikorozivne zaštite ovog mosta obavljeni su s ciljem izrade projekta obnove antikorozivne zaštite.
U tijeku javna nabava za radove
– Nakon vizualnog pregleda antikorozivne zaštite (AKZ) mosta, provedenih ispitivanja i analize, procijenjeno je da je korozijom zahvaćeno do 5 posto ukupne površine čelične konstrukcije. Na temelju ovih nalaza od strane
strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu izrađen je projekt obnove. Projektom je predviđena obnova antiKatedre za zaštitu materijala Fakulteta korozivne zaštite mosta sustavom premaza koji je projektiran za jako visoku korozivnost okoliša C5, koja uključuje postojanost na izlaganje agresivnoj atmosferi s visokom razinom saliniteta te za vrlo visoku trajnost zaštite – VH, sukladno normi HRN EN ISO 12944 – objašnjavaju iz Hrvatskih cesta.
U tijeku je javna nabava za radove obnove, a po završetku tog postupka krenut će se i s radovima.
– Kako su 2023. godine na mostu montirana revizijska kolica očekuje se minimalan utjecaj na odvijanje prometa preko mosta tijekom izvođenja ovih radova – naglašavaju iz Hrvatskih cesta.
Učestalost pregleda
Inače, održavanje Mosta dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku provodi se sukladno ‘Priručniku za uporabu i održavanje mosta’. Ovim priručnikom, napominju iz Hrvatskih cesta, definirana je učestalost pregleda mosta i opseg periodičnih pregleda. Tako se, pored stalnog nadzora mosta, provode redoviti godišnji pregledi te glavni pregled mosta jednom u šest godina. Posljednji glavni pregled mosta, kojim je izvršen detaljni pregled svih dijelova mosta, proveden je u svibnju 2020. godine te je sljedeći predviđen za 2026. godinu. Prema zaključcima sa svih periodičnih pregleda mosta provode se radovi redovnog održavanja.
Naravno, uz redovite periodične preglede mogu se, u slučaju da se za to pokaže potreba, provoditi i ciljani
specijalistički pregledi, kakav je bio i ovaj u travnju prošle godine.
Procijenjena vrijednost radova na antikorozivnoj zaštiti iznosi 740 tisuća eura.
Ideja o premošćivanju ušća Omble zapravo je starija 30 godina od samog objekta, koji je svečano otvoren 11. svibnja 2002. godine. S realizacijom se počelo još prije Domovinskog rata, točnije 1989. godine gradnjom prilaznih cesta iz pravca Lozice i Nuncijate. No, s početkom rata radovi su obustavljeni sve do 1997. godine kada Hrvatske ceste potpisuju ugovor s izvođačem, zajedničkom tvrtkom Walter Bau – Konstruktor d.o.o. Split. Svečani početak radova na gradnji ovog objekta ukupne duljine 518 metara obilježio je u listopadu 1998. godine tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman, a radovi su počeli na proljeće 1999. Glavni projektant ovog objekta je bio mr. sc. Zlatko Šavor, direktor projekta dipl. ing. građ. Dominik Brigović, voditelj građenja iz Konstruktora Tomislav Zović te voditelj nadzora dipl. ing. građ. Hrvoje Macan. Njima je premijer Andrej Plenković na 20 obljetnici od puštanja u promet uručio priznanja.
Mikropukotine Pelješkog mosta
I dok je korozija ‘napala’ most koji spaja dvije obale Omble, na Pelješkom mostu pojavile su se mikro pukotine. No, one, naglašavaju iz Hrvatskih cesta, ne predstavljaju opasnost po konstrukciju mosta.
– Hrvatske ceste su naručile istražne radove i stručno mišljenje dijela uočenih nedostataka od specijalista i odabran je Zavod za materijale Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovi istražni radovi su posebno naručeni radi utvrđivanja stanja nedostataka. Plan je, osim ispitanog jednog pilona, dodatno ispitati i stanje na ostalim pilonima, a koje ugovaranje je u obvezi Izvođača radova – ističu iz HC-a. Naglašavaju i kako Ugovor o građenju Pelješkog mosta nije okončan sve dok traje jamstveni rok i dok se izvođača ne oslobodi svih ugovornih obveza, a u što spada i otklanjanje otkrivenih nedostataka.
Još je pod garancijom
– Naručitelj je postupio u skladu s ugovorom i zatražio od izvođača da predloži te po odobrenju tehnologije i metodologije rada i izvede sanaciju. Ugovorom o građenju se izvođač obvezao na jamstveni rok od 10 godina na kvalitetu izvedenih radova od primopredaje, što je duže od uobičajene 2 godine koliko je jamstveni rok u tradicionalnim ugovorima o građenju – objasnili su dalje te dodali kako su predmetne mikro pukotine karakteristične za slučaj gdje se koristi ovakva specifična receptura betona koja za cilj ima postići vrlo visoki razred tlačne čvrstoće (nikad korištena u RH, C70/85), a dodatno se radi o mješavini koja ima visok udio cementa uz manji agregat. Stoga su i završne površine glatke teksture i time izloženije pojavi mikro pukotina.
Nema opasnosti po nosivu konstrukciju
-Dodatno, kod ovih betona dolazi do razvoja visokih temperatura uslijed hidratacije cementa. Na segmentima gdje je učestalija pojava pukotina, nužno je dodatno ispitivanje te sanacija kako se ne bi ugrozila projektom predviđena trajnost, ali se ovdje ne radi o opasnosti po nosivu konstrukciju te su iste u dopuštenim granicama važećih normi. Važno je naglasiti da se u ovom slučaju ne radi o konstruktivnim oštećenjima, već pojavi mikro-pukotina u zaštitnom sloju betona koje ne ugrožavaju mehaničku otpornost i stabilnost konstrukcije pa stoga nema govora ni o ugrozi sigurnosti odvijanja prometa. Tome u prilog treba dodati i da su piloni Pelješkog mosta izrađeni od betona iznimno visoke tlačne čvrstoće C70/85, projektirani za vijek uporabe dulji od 100 godina, armirani velikom količinom armature, s projektiranim zaštitnim slojem od 6,5 cm – zaključuju Hrvatske ceste.
Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni objekt, svečano je otvoren, podsjetimo, krajem srpnja 2022. godine, a gradila ga je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation s partnerima.