Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku razgovarao je sa studentima o sigurnosti, migracijama, europskoj politici i izazovima koji sve više oblikuju svakodnevni život građana, poručivši kako je upravo dijalog s mladima nužan u vremenu globalnih promjena.
Predavanje je proteklo u otvorenoj atmosferi, uz brojna studentska pitanja i raspravu o temama koje mladi smatraju ključnima za budućnost Hrvatske. Govoreći o društvenim mrežama i javnom prostoru, Božinović je upozorio kako dojam koji se stvara na internetu često ne odgovara stvarnom raspoloženju društva.
– Oni koji su glasniji po broju lajkova pobjeđuju, ali to nije pravo stanje stvari – rekao je studentima, dodajući kako institucije ne mogu donositi odluke vođene isključivo pritiskom javnosti.
– Mi ne možemo zazivati seoske straže na granicama, ne možemo svašta raditi kako bi privukli pozornost javnosti, ali ono što možemo je iskoristiti svaki trenutak kako bismo razgovarali s mladim ljudima o onome što ih muči – istaknuo je Božinović.
Naglasio je kako upravo sada smatra važnim razgovarati sa studentima jer se, kako je rekao, nalazimo u razdoblju koje predstavlja prekretnicu. Studentima je poručio kako njihov pogled na društvo može biti važan onima koji donose odluke na državnoj razini.
– Živimo u razdoblju koje je prekretnica na neki način i bio bih potpuno neodgovoran kad ne bih o tome razgovarao s mladim ljudima. Vjerujte mi, možete mi pomoći više nego ja vama. Mi smo ti koji donosimo odluke na sjednicama Vlade i nije dobro da nešto što je za vas bitno prođe, a da vam barem netko od nas ne dođe i pokuša objasniti zašto je to tako – izjavio je objašnjavajući svoju ulogu dolaska.
Europa, migracije i sigurnost
Govoreći o međunarodnoj situaciji, Božinović je istaknuo kako se posljedice globalnih događaja sve češće osjećaju i u svakodnevici građana. Posebno se osvrnuo na rasprave o ulozi europskih i sigurnosnih saveza.
– Na internetu ćete pronaći brojne teoretičare koji će vam reći da nam Europska unija ne treba, da nam ne treba NATO, da nam ne treba euro. A što nam onda treba? Treba nam način da tri milijuna i osamsto tisuća ljudi prežive jer je danas glavni pojam – preživljavanje. I zato nam treba Europska unija – istaknuo je.
Podsjetio je kako je Hrvatska kroz članstvo u Europskoj uniji ostvarila značajnu financijsku korist te kako bez europskih sredstava ne bi bilo brojnih infrastrukturnih projekata kao što su novi aerodromi i nove ceste, no ističući kako je to nešto o čemu se danas ne govori te nešto što ne hvalimo, a trebali bi.
Govoreći o migracijama, rekao je kako je danas u svijetu oko 350 milijuna ljudi u pokretu te da Europa ostaje jedno od najpoželjnijih odredišta. Naglasio je kako će novi europski zakonodavni okvir o migracijama uskoro stupiti na snagu, ali i da migracijski pritisak neće prestati. Oštro je istaknuo kako Hrvatska policija radi sve što je potrebno da građani ostaju zaštićeni te da je to jedina policija koja svoju granicu štiti 24 sata dnevno.
Strani radnici, nasilje i sigurnosna kultura
Božinović je govorio i o tržištu rada, istaknuvši kako Hrvatskoj strani radnici trebaju, osobito na poslovima koje domaće stanovništvo uglavnom ne prihvaća. Istaknuo je kako se radi o polsovima s minimalnom plaćom te da te poslove netko naposljetku mora raditi.
Također je upozorio i na neizvjesnost koju donosi razvoj umjetne inteligencije, a u završnom dijelu predavanja dotaknuo se vršnjačkog nasilja, društvenih mreža i promjena u obrazovnom sustavu.
– Uvijek je bilo tuče, ali danas djeca vide na društvenim mrežama da je okej nasilje snimati i objavljivati. Zato se tako i ponašaju prema svojim učiteljima, jer tako vide na društvenim mrežama. Nekad je učitelj bio autoritet, danas učitelji imaju problem s roditeljima – istaknuo je.
Upozorio je i na porast digitalnih prijevara te zaključio kako se sigurnost ne može graditi bez povjerenja, jer je povjerenje ono što leži u srži riječi sigurnost.
Studenti tražili konkretne odgovore
Predavanje je proteklo uz aktivno sudjelovanje studenata koji su postavljali pitanja o zakonima, sigurnosti, migrantima, obrazovanju i funkcioniranju institucija.
Atmosfera je u pojedinim trenucima bila vrlo živa jer su studenti inzistirali na konkretnim odgovorima o problemima koji ih pogađaju u svakodnevnom životu. Jedno od tih pitanja bilo je vezano za ulazak ilegalnih migranata u Republiku Hrvatsku. Eugen Jobst, student 1. godine diplomskog studija na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku istaknuo je kako je ovo predavanje bilo zanimljvo te da je odgonetnulo svakakve njegove nedoumice. Izdvojio je kako mu se svidio pristup ministra te da se rijetko dogodi situacija gdje u životu možeš na ovakav formalan, ali opušten način razgovarati s tako važnom osobom.
– Ulazak ljudi koji su došli ovdje radit i koji su u potrazi za boljim životom ne smatram kao ugrozu, nego statistički podatci navode ugrozu preko ulaska ilegalnih migranata koji dolaze koristiti socijlne benefite države, ne toliko još u Hrvatskoj, ali me interesiralo hoće li Europska Unija napraviti nešto da se naše socijalne politike promjene – istaknuo je Eugen Jobst.
Mato Šundrica, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku dotaknuo se teme sigurnosti mladih u Republici Hrvatskoj.
– Sigurnost mladih u Hrvatskoj je vrlo dobra, pogotov u našem gradu. Drago mi je da je ministar došao održati ovo predavanje jer mladi općenito nisu toliko upoznati kako sustav funkcionira i kako se donose odluke, ali im je ovo predavanje to omogućilo. Dotakli smo se teme prevare na društvenim mrežama i cyberbullyinga što je općenito aktualno danas pogotovo kod mladih i mislim da je u tom smislu ministar odlično pojasnio studentima što to točno znači te se nadam da će se ovakva predavanja nastaviti i da će studenti moći naučiti još više o aktualnim problemima u svijetu te nastojati riješiti ih – zaključio je Mato Šundrica.
