U ove dane ispunjene nesnosnim vrućinama, i pored mnoštva poslova i obveza vezanih uz obilježavanje dvadesete obljetnice brojnih važnih događaja, sve se podređuje proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Danu hrvatskih branitelja, kao i sedamnaestoj obljetnici oslobodilačke vojno redarstvene operacije "Oluja".
Ne mogu iznova ne spomenuti i ne podsjetiti čitatelje ovog feljtona koliko su čvrste i neraskidive veze između ove pobjedničke akcije i Dubrovnika, koje su izgradili dubrovački branitelji, prvenstveno herojskom obranom Grada 1991. godine, a potom i svojim prinosom u stvaranju i razvoju pobjedničke Hrvatske vojske kroz teške borbe za oslobađanje juga Hrvatske.
Pritom ne smijemo zaboraviti ni veliki broj onih koji su, u sastavu postrojbi MUP-a Dubrovnik i gardijskih brigada HV, izravno sudjelovali u "Oluji", kao ni istodobna događanja na Južnom bojištu o kojima šira hrvatska javnosti još uvijek malo zna.
NOVI NAPADI U VRIJEME "OLUJE"
Zahvaljujući g. Mladenu Jurkoviću dobili smo na uvid iznimno zanimljivu dokumentaciju o napadu na dubrovačko područje u vrijeme „Oluje“, a o čemu smo u suradnji s istaknutim dubrovačkim novinarom g. Lukom Brailom održali predavanje u tvrđavi Imperijal na Dan domovinske zahvalnosti 2010. godine.
Naime, tada je Vojska Republike Srpske, ponovnim topničkim napadima i pritiskom na prve crte obrane, jedino na dubrovačkom području pokušala uzvratiti i osvetiti se Hrvatskoj vojsci za poraze koje je zajedno s Vojskom Krajine trpjela na svim bojištima zahvaćenim "Olujom".
Neprijateljska napadna djelovanja otpočela su otvaranjem jake topničke vatre po cijeloj prvoj crti obrane, ali i širem gradskom području. U tim bezumnim napadima pale su i nove žrtve, a posebno bolno Gradom je odjeknula vijest o pogibiji Frana Goića, Danijele Spajić i Orsata Domaćina, na plaži u Zatonu 3. kolovoza 1995. godine.
Uslijedili su i agresorski pješački napadi, posebno izraženi u zoni odgovornosti 1. bojne 163. brigade Hrvatske vojske kojom je zapovijedao Mladen Jurković. Snage Hercegovačkog korpusa VRS nakratko su uspjele ovladati visom 497 iznad sela Zagradinja koji su naše snage, uz učinkovitu potporu pripadnika MTRD 163. brigade pod zapovjedništvom Ivice Sentića, odlučnim protunapadom iznova zauzele.
Ovom prigodom vrijedno je spomenuti brzi dolazak na ovo područje voda 114. brigade HV, na čelu s zapovjednikom Markom Skejom, koji je slijedom poziva zapovjednika Jurkovića pružio pomoć u učvršćivanju obrambenih crta. Uspješno su odbijeni i novi neprijateljski napadi na smjeru Glavska – Plat, čiji je temeljni cilj bio izvršiti presijecanje hrvatskog državnog teritorija i odsijecanjem Konavala ponovno aktualizirati pregovore o "tripartitnoj razmjeni teritorija" te na taj način pokušati ostvariti svoje stalne težnje za osvajanjem dijela hrvatske obale.
Koliko je bilo osjetljivo i ranjivo dubrovačko područje i u tim vremenima najbolje svjedoči nazočnost u Dubrovniku načelnika Glavnog stožera HV generala Zvonimira Červenka, i pored činjenice da je u tijeku najveća i najvažnija akcija Hrvatske vojske.
JUŽNO BOJIŠTE – ISHODIŠTE I NAJAVA „OLUJE“
S obzirom na sastav snaga HV angažiranih na Južnom bojištu, koje su uz brojne pričuvne brigade činile i najelitnije postrojbe ZNG, te težinu i dugotrajnost uspješno vođenih borbi s još uvijek dobro organiziranim neprijateljem, s pravom možemo reći kako je akcija oslobađanja juga Hrvatske ishodište i najava budućih velikih pobjeda, pa tako i „Oluje“ kao najveće među njima.
Nastojeći ispraviti ničim opravdano zanemarivanje i umanjivanje značaja akcije oslobađanja Južnog bojišta – naše „dubrovačke oluje“, u tijeku su pripreme bogate izložbene i izdavačke djelatnosti Muzeja koji o ovom važnom događaju, u suradnji s Udrugom gardijskih brigada HV i uz potporu Ministarstva kulture RH, nastoji realizirati izložbu „Dani pobjede – Južno bojište 1992. – uz dvadesetu obljetnicu slobodnog juga Hrvatske“.
Najava ove izložbe ujedno je i prigoda da se zahvalim brojnim braniteljima i Udrugama koji su nam darivanjem i ustupanjem građe pomogli u opsežnom radu, istaknutim ratnim zapovjednicima, komodoru Ivici Toliću i g. Dinku Sučiću, a posebno pukovniku Ratku Dragoviću Kleku koji je dao izniman prinos promicanju istine o Domovinskom ratu, objavljivanjem svojih sjećanja te izvorne foto i video dokumentacije vezane uz 1. brigadu ZNG.
Za postav izložbe uspjeli smo dodatno urediti prizemne prostore u tvrđavi Imperijal gdje je bilo smješteno Zapovjedništvo 163. brigade HV čime je Muzej Domovinskog rata, premda još uvijek samo u osnutku, dobio vrijedne prostore za postavljanje povremenih tematskih izložbi. U idućem nastavku vratit ću se temeljnoj temi feljtona s opisom priprema HV i izvođenja završnih napadnih djelovanja kojima su konačno oslobođene Konavle i zauzeta jaka neprijateljska uporišta na Vlaštici i Drijenu.