Hrvatska danas obilježava Dan glagoljice i glagoljaštva, spomendan posvećen najstarijem slavenskom pismu i višestoljetnoj tradiciji njegove uporabe na hrvatskom prostoru. Riječ je o važnom dijelu nacionalne kulturne baštine koji nadilazi isključivo jezični ili ckrveni kontekst te svjedoči o kontinuitetu pismenosti i identiteta kroz povijest.
Glagoljicu su u 9. stoljeću oblikovala braća Ćiril i Metod za potrebe slavenske misije u Velikoj Moravskoj. Cilj je bio omogućiti slavenskim narodima bogoslužje i pismenost na razumljivom jeziku. Iako se glagoljica proširila i izvan hrvatskih prostora, upravo je na području današnje Hrvatske doživjela najduži kontinuitet uporabe.
Jedan od najznačajnijih spomenika hrvatske pismenosti je Bašćanska ploča iz oko 1100. godine, kameni zapis pronađen na otoku Krku koji svjedoči o ranoj uporabi hrvatskog jezika u javnom i pravnom životu te predstavlja jedan od ključnih dokaza razvoja hrvatske pismenosti.
Glagoljaštvo je bilo osobito snažno u Istri, na Kvarneru i u dijelovima Dalmacije, no tragovi glagoljske tradicije prisutni su i na širem području juga Hrvatske. Premda Dubrovnik povijesno nije bio glavno središte glagoljaštva, glagoljska je baština dio šireg kulturnog nasljeđa hrvatskog prostora kojem pripada i dubrovački kraj.
Danas se glagoljica više ne koristi u svakodnevnoj komunikaciji, ali njezina simbolička vrijednost ostaje snažna. Ona predstavlja poveznicu između prošlosti i sadašnjosti te podsjetnik na važnost očuvanja jezika, pisma i kulturnog identiteta. Obilježavanje ovog Dana prilika je za podsjećanje na ulogu pismenosti u razvoju društva, ali i na činjenicu da su upravo slova bila temelj očuvanja jezika i kulture kroz stoljeća.
