Društvo arhitekata Dubrovnik uputilo je Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko-neretvanske županije primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i Strateške studije utjecaja na okoliš.
Kako navode u priopćenju za medije, razmatrajući ove Izmjene i dopune plana najvišeg reda za našu županiju, primijetili su širok pristup izradi Plana, primjenu strategija, studija i stručnih podloga, a osobito Krajobraznu studiju, Prepoznavanje i vrednovanje kulturnih krajolika DNŽ i podloga za zaštitu.
Evo što su napisali i koje su primjedbe uputili:
-Za Stratešku studiju utjecaja na okoliš IDPPDNŽ dijelimo stav povjerenstva da je stručno utemeljena i kvalitetno izrađena. Međutim, u Izmjenama i dopunama PPDNŽ nisu preuzete ni poštivane sve preporuke Strateške studije za zahvate koji mogu uzrokovati značajne negativne utjecaje.
1. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
U Studiji za športsko-rekreacijsku namjenu stoji da je “Izdvojena problematična športsko-rekreacijska namjena koju čine golf igrališta s pratećim namjenama i sadržajima na lokacijama Srđ, Sestrice, Gnjile i Canavia, neprihvatljiva za krajobrazna područja”.
U Izmjenama i dopunama plana, za lokalitet Sestrice ostavlja se mogućnost namjene R1-golf, s prijedlogom da se razmotri udaljavanje planiranih terena od velikih plitkih uvala.
Golf igralište Gnjile u Konavlima također je planirano kao potencijalno uz uvjet izrade hidrološkog elaborata.
Športsko-rekreacijska zona na Srđu je zadržana u cijelom obuhvato od 310 ha, uz obvezu izrade prethodnih studija i revizija projekata i planova. Za tu istu zonu u Strateškoj studiji se konstatira da će tim zahvatom nastati velika ugroženost prirodnog i kulturnog krajobraza i da će “ukoliko se namjena prostora izvede u punom obuhvatu doći do trajne promjene kulturnih značajki prostora, ali i utjecaja na UNESCO vrijednost, odnosno područje Grada Dubrovnika s pripadajućom buffer zonom.”
Smatramo da je trebalo kroz Izmjene i dopune Prostornog plana ukinuti R1-golf na sve tri navedene lokacije. Za lokaciju na Srđu, dodatno u svjetlu Strateške studije, brojnih zahtjeva građana i osobito po Presudi Visokog upravnog suda RH, a zanemarujući problematično Mišljenje MGIPU o interpretaciji Presude VUS-a, treba vratiti obim zahvata na 100 ha, koliko je nosio Prostorni plan županije iz 2003. godine, prije nezakonite odluke o izmjeni plana.
2. MALOSTONSKI ZALJEV
Društvo arhitekata Dubrovnik je još u prosincu 2015. godine u primjedbama na II Ciljane izmjene i dopune Prostornog plana i pripadajuću Stratešku studiju utjecaja na okoliš upozoravalo da lokacija Bjejevica i Zjat sjever u Malostonskm zaljevu planirana za turističku izgradnju (hotele sa 550 ležaja) predstavlja stratešku i planersku pogrešku i da ovakav planerski i investicijski pristup upućuje na opasnost širenja sličnih zahvata u budućnosti. To se, nažalost, upravo događa planiranjem novih hotelskih kapaciteta.
Prema rezultatima studija i mjerama zaštite okoliša iz Strateške studije, kapaciteti objekata turističke namjene su donekle korigirani, ali ipak su ostali određeni kapaciteti osobito na ušću Neretve i u Malostonskom zaljevu.
Utjecaj tih objekata zajedno s pogubnim utjecajem prenamjene šumskog zemljišta i proširenjem trajnih nasada na obroncima Malostonskog zaljeva i Malog mora, kao i mogućim zagađenjima iz županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Lučino Razdolje, predstavlja veliku ugrozu za školjkarstvo.
3. ŠUMSKA PODRUČJA
Strateška studija utjecaja na okoliš smatra da bi prenamjena šumskog zemljišta u višegodišnje nasade imala značajan utjecaj na ekološku mrežu i zaštićena područja rezervata Malostonskog zaljeva i Malog mora, kao i na okoliš i prirodu Pelješca, Korčule, Mljeta i Lastova.
Stoga podržavamo prijedlog iz Studije da se ne usvoji prijedlog prenamjene šumskog zemljišta u poljoprivredno.
4. HIDROELEKTRANE
Ovim Izmjenama i dopunama PPDNŽ ukinuta je mogućnost gradnje HE Ombla, što držimo dobrom odlukom. Plan nosi proširenje kapaciteta HE Dubrovnik 2.
Smatramo da taj projekt treba dodatno preispitati radi utjecaja koji zahvat Gornji Horizonti može imati na korištenje vode rijeka Trebišnjice i Neretve, kao i radi klimatskih promjena i recentnih događanja na Jablaničkom jezeru – navodi se u priopćenju Društva arhitekata Dubrovnik.