Prezentacija nacrta Strategije razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije održana je ovog utorka u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku.
Kako je u uvodnom dijelu rekao župan Nikola Dobroslavić, u izradu te Strategije se krenulo jer se turizam ne može sustavno razvijati bez strateškog dokumenta.
– Oformili smo prvu skupinu, koja je razrađivala prve nacrte i obveze do usvajanja nacrta. Sada smo u drugoj fazi, idemo prema javnosti putem Partnerskog vijeća koje je osnovano. Otvorit ćemo i javnu raspravu – naglasio je župan dodavši da će se nakon usklađivanja nacrta Strategija uputiti Županijskoj skupštini na usvajanje.
-Nadamo se da ćemo Strategiju donijeti najkasnije do kraja godine – istaknuo je župan naglasivši kako će ona biti podloga i za buduće prostorno planiranje. Naglasio je i kako su nedavno održani razgovori sa predstavnicima Ministarstva turizma.
– Moglo bi doći i do izmjena zakona o turističkim zajednicama i o njihovu financiranju tako da će se turističkim zajednicama po našem prijedlogu osigurati nešto više sredstava iz boravišne pristojbe, kako bi se moglo financirati upravljanje destinacijom u budućnosti, te kroz određene marketinške i druge aktivnosti – rekao je župan.
Destinacija bi trebala biti podijeljena na sedam cjelina odnosno klastera. To su Konavle, Dubrovnik sa Župom i Primorjem, Neretva, Pelješac, Lastovo, Mljet i Korčula svaki sa svojim posebnostima i duljinom trajanja turističke sezone.
Kao prvi korak autori Strategije istaknuli su obnovu turističkih kapaciteta koji poslije rata nisu obnovljeni. Miro Dragičević iz tvrtke Horwath Consulting, inače izrađivača nacrta , ukazao je na dobre i loše strane županijskog turizma. Među dobrima su dobar smještaj, gostoprimstvo, imidž, povjerenje, a lošima se smatraju nerazvijeni resursi, noćni život, nedostatak vizije. Posebno je istaknuo problem jasnog tržišnog profiliranja te nizak povrat investicija u hoteljerstvu.
– Glavni nedostatak je model proizvodnje, bogatstva u turizmu u zatečenim resursima u dvadeset godina koji nije polučio dobre rezultate. Dobro je to što imamo, ali je loše što smo s time radili i kako smo radili. Zato s ovom današnjom raspravom kroz interakciju s lokalnim subjektima shvatili smo da ima nade, bili smo kritični kako bi se poslovna, javna elita u nekoj regiji uozbiljila i da uzmu sudbinu u svoje ruke – istaknuo je Dragičević.
Također je naglasio kako je cilj definirati strateški okvir za konkurentski razvoj, proizvode, investicijske projekte, tržišno profilirati prostor županije, te naravno definirati upravljački model Dubrovačko-neretvanske županije. Istaknuo je i kako su ciljevi ove strategije u roku od deset godina povećati broj turista za 50 posto, podići broj noćenja za 60 do 70 posto, te povećati broj novih hotelskih kapaciteta do 10 000 do 15 000 kreveta.
Osim obnove i izgradnje hotela, prema Strategiji, potrebna su nova golf igrališta, nautičke luke i marine, te investitori.
U nacrtu Strategije se također predviđa gradnja Koridora 5C za 5 do 8 godina, kao i izgradnja Pelješkog mosta jer je bitno riješiti prometnu izoliranost Dubrovačko-neretvanske županije.
– No to su ekonomske i političke kategorije, ali pretpostavka i ove naše Strategije je ta vrsta brze integracije prostora , ne samo kroz Hrvatsku, nego i na regionalnoj razini, posebno između ove Županije i Crne Gore gdje se događaju veliki investicijski proboji – zaključio je Dragičević.