Hrvatska je u ožujku ponovno izbila na vrh eurozone, i to po rastu cijena. Prema prvim procjenama Eurostat, godišnja inflacija iznosila je 4,7 posto, čime je Hrvatska postala rekorder među članicama koje koriste euro.
Kako donosi Jutarnji.hr potrošačke cijene u ožujku bile su 4,8 posto više nego godinu ranije, dok su u odnosu na veljaču 2026. porasle za 1,4 posto. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) pokazuje sličan trend, na godišnjoj razini rast iznosi 4,7 posto, a na mjesečnoj 1,2 posto.
Najveći pritisak na rast cijena dolazi iz sektora energije. Ona je na godišnjoj razini poskupjela čak 11,3 posto, što je uvjerljivo najviše među glavnim komponentama. Slijede usluge s rastom od 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle za 3,9 posto. Zanimljivo, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bilježe blagi pad od -0,6 posto.
Na razini eurozone, inflacija je u ožujku bila znatno niža i iznosila je 2,5 posto na godišnjoj razini, odnosno 1,9 posto u odnosu na veljaču, što dodatno naglašava hrvatsko odstupanje od prosjeka.
Ožujak je obilježen i globalnim poremećajima, uključujući napetosti na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, što je potaknulo rast cijena energenata. Upravo se energija i u eurozoni ističe kao komponenta s najizraženijim rastom, uz očekivanu godišnju stopu od 4,9 posto, dok usluge rastu po stopi od 3,2 posto.
Stručnjaci upozoravaju kako bi nastavak rasta cijena energenata mogao dodatno utjecati na inflaciju u nadolazećim mjesecima te se preliti na niz sektora i industrija.
